Metod pikavca ili jednostavno pikavac u razvoju softvera je deo koda koji se koristi u nekim programskim funkcionalnostima. Pikavac može da simulira ponašanje već postojećeg koda (kao što je procedura na nekoj mašini) ili da bude privremena zamena za kod koji tek treba da se napiše. Pikavci su stoga najkorisniji u portovanju, kao i generalno u razvoju softvera i softverskom testiranju.

Primerak pikavca u pseudokodu:

   BEGIN
       Temperature = ThermometerRead(Outside)
       IF Temperature > 40 THEN
            PRINT "It's HOT!"
       END IF
   END
   BEGIN ThermometerRead(Source insideOrOutside)
        RETURN 28
   END ThermometerRead

Navedeni pseudokod koristi funkciju ThermometerRead,koja vraća temperaturu. Dok je ThermometerRead bio izmišljen da čita podatke sa nekog hradverskog uređaja, ova funkcija trenutno ne sadrži potreban kod za to. Tako da ThermometerRead u stvarnosti ne simulira nijedan proces, ali ipak vraća pravu vrednost, dopuštajući glavnom programu da bude parcijalno testiran. Takođe primetimo da iako funkcija prihvata parametar tipa Source koji određuje da li je unutrašnja ili spoljašnja temperatura potrebna, ona ne koristi pravu vrednost prenetu argumentom (insideOrOutside) od strane pozivaoca.

Pikavac ne radi ništa više osim sopstvene dekleracije i dekleracije parametara i prihvata i vraća vrednost koja je obično očekivana u srećnom scenariju za pozivaoca. Pikavci se obično koriste kao "čuvari mesta" za implementaciju poznatog interfejsa gde je interfejs završen (poznat) ali implementacija nije još završena. Pikavac sadrži taman toliko koda da dozvoli kompajliranje i linkovanje sa ostatkom programa.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi