Melina
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Opština/Općina Dobretići
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 490
Geografija
Ostali podaci
Pozivni broj 030

Melina je naseljeno mjesto u općini Dobretići, Bosna i Hercegovina.[1][2][3][4]

Prema rezultatima popisa iz 2013. naselje Melina broji 305 stanovnika.

Prije rata u Bosni i Hercegovini, naselje je bilo dio općine Skender-Vakuf.

HistorijaUredi

Dosta logično se pretpostavla da je u dalekoj prošlosti Melina bila centar Župe Mel. U njoj su se nalazili ostaci utvrde grada Korlač (ili Orlač). Odatle se mogao kontrolirati značajan put prema Župi Lašva, preko današnjeg Vitovlja i Dobretića.[5][6]

Mel se povezuje i sa područjem nekadašnje nahije Vrhovine, na planinskom području između Banja Luke i Jajca, s obje obale Vrbasa, uključujući i srednji tok Ugra, sa Skender Vakufom, Imljanima i Melinom. Centar Vrhovina je bio u Skender Vakufu, koji je, prema provjerljivim podacima osnovan 1660. godine, a ranije ime mu nije zapisano.[7]

Južno od Imljana, pri ušću Ilomske u Ugar, na Korićanskim stijenama nekada je postojao i grad Oštrec ili Oštrc. Na Gostilju (između Vitovlja) i Turbeta bio je stari grad Tisac, o čijim ostacima nema zabolježenih podataka. Selo "Korićane" je navedeno u popisu sa kraja 16. stoljeća. Nahija Vrhovine je prvi put popisana u defteru iz 1528-130, uključujući 8 naselja, sa 180 kuća. Taj popis je napravljen neposredno nakon pada Jajačke Banovine.

StanovništvoUredi

Melina
Godina popisa 1991. 1981. 1971.
Hrvati 490 (100,0%) 756 (99,47%) 762 (98,58%)
Srbi 4 (0,526%) 10 (1,294%)
Ostali i nepoznato 1 (0,129%)
Ukupno 490 760 773

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. "Općina Dobretići". nasbih.com. http://nasbih.com/opcina/11274. Pristupljeno 8. 2. 2016. 
  2. Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  3. Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. Mučibabić B., ur. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0. 
  5. Мргић-Радојчић Ј. (2002): Доњи Краји – Крајина средњовековне Босне. Филозофски факултет, Београд, ISBN 868026959X.
  6. Hadžijahić M. (1970): O nekim lokalitetima iz povelje Bele IV od 20. jula 1244. godine. Radovi ANUBiH, 35: 289-291.
  7. Handžić A. (1975): O formiranju nekih gradskih naslja u Bosni u XVI vijeku. POF, 25: 166-167.

Vanjski linkoviUredi