Otvori glavni meni
Mauzolej Ahmeda Jasavija
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Turk22.jpg

Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan

Mauzolej Ahmeda Jasavija is located in Kazahstan
Mauzolej Ahmeda Jasavija
Lokacija mauzoleja Ahmeda Jasavija u Kazahstanu
Registriran: 2003. (27. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO
Tlocrt Mauzoleja (lijevo) u sklopu zidina Turkestana

Mauzolej Ahmeda Jasavija (kazački: Қожа Ахмет Яссауи кесенесі) je nedovršeni mauzolej u gradu Turkestanu, južni Kazahstan. Građevinu je naručio Timur Veliki[1], koji je vladao širokim područjem središnje Azije kao dijelom Mongolskog carstva, 1389. godine kako bi zamijenio manju građevinu iz 12. stoljeća koja je bila mauzolej pjesnika i sufističkog mistika Ahmeda Jasavija (1093.–1166.)[2]. Perzijski graditelji su podigli 39 metara visoku kupolu na vitkom tamburu, uzgrađenu od opeke povezane mješavinom žbuke i gline. Ova dvostruka kupola, ukrašena zelenim i zlatnim keramičkim pločicama, visine 28 i promjera 18.2 metra, je najveća kupola u Srednjoj Aziji. Pretpostavlja se kako je glavni arhitekt (mimar) bio Hvaja Husein Širaci[3] No, izgradnja mauzoleja je obustavljena nakon Timurove smrti 1405. godine i ostao je nedovršen.

Usprkos njegovoj nedovršenosti, mauzolej je preživio kao jedan od najstarijih i najbolje sačuvanih građevina tzv. "Timuruovog stila"[4]. On ima eksperimentalnu organizaciju prostora, inovativna arhitektonska rješenja konstrukcije svodova i kupola, te ukrašavanje pocakljenom opekom koje je postao prepoznatljiva odlika umjentosti koja se proširila cijelim carstvom i dalje. Zbog toga je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 2003. godine.

Ovaj vjerski kompleks nastavlja privlačiti brojne hodočasnike iz cijele Središnje Azije i postao je utjelovljenje kazaškog nacionalnog identiteta[5].

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. Mark Dickens, Timurid architecture in Samarkand (PDF) ((en)) Preuzeto 1. lipnja 2011.
  2. Yaacov Ro'i, Islam in the Soviet Union: From the Second World War to Perestroika, New York: Columbia University Press, str. 373. ISBN 0-231-11954-2 ((en)) Preuzeto 1. lipnja 2011.
  3. Zohreh Bozorg-nia, Mimaran-i Iran, 2004., str. 140. ISBN 964-7483-39-2
  4. The New Encyclopædia Britannica Macropædia Volume 22. USA: Encyclopædia Britannica, Inc., 1995. str. 94. ISBN 0-85229-605-3.
  5. Geopolitička važnost Turkestana u povijesnom kontekstu ((en)) Preuzeto 1. lipnja 2011.

Vanjske vezeUredi