Wikipedija

Mate Kapović

hrvatski lingvist

Mate Kapović (Zagreb, 5. kolovoza 1981.), hrvatski lingvist.

Biografija uredi

God. 1999. maturirao je na Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i potom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao studij kroatistike i lingvistike, koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.[1] Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje je pod mentorstvom Ranka Matasovića obranio tezu Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak.[1][2]

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,[3] gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoevropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i akcentologija, sociolingvistika, dijalektologija i jezična politika.[4] Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008.), Čiji je jezik? (2011) i Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2015) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.[2] Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije International Workshop on Balto-Slavic Accentology (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute baltoslaviste, baltiste i slaviste.[2]

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti HAZU. Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema jezičnom purizmu u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govore četiri standardna jezika.[5][6][7] S druge strane, zapaženo je da se u javnim istupima nekorektno odnosi prema pojedinim lingvistima koji također kritiziraju jezični purizam i dokazuju da se radi o zajedničkom jeziku.[8][9]

U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka (Zagreb je naš!, Nova ljevica, ORaH, Radnička fronta i Za grad) izabran za gradskog vijećnika u Gradskoj skupštini Zagreba kao prvi rotacijski zastupnik Radničke fronte (2017–18; zamijenila ga K. Peović Vuković).

Djela uredi

  • Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija (2008) (CROLIB)
  • Čiji je jezik? (2011)
  • Ogledi o kapitalizmu i demokraciji (2015)
  • Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika (2016)
  • Indoevropski jezici (The Indo-European Languages, urednik 2. izdanja, 2017)[10]

Izvori uredi

  1. ↑ 1,0 1,1 Matica hrvatska: Mate Kapović. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  3. ↑ Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  4. ↑ Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović Arhivirano 2019-01-19 na Wayback Machine-u. Pristupljeno 22. lipnja 2016.
  5. ↑ Vučić, Nikola (15. lipnja 2016). „Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom”. Urban magazin. str. 46–49. ISSN 1986-6143. Arhivirano iz originala na datum 2016-06-22. Pristupljeno 22. lipnja 2016. »predstavnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički policentrični jezik.« 
  6. ↑ Rešković, Veronika (23. studenoga 2016.). „Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe”. Forum.tm. Pristupljeno 1. prosinca 2016. »Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u.« 
  7. ↑ HINA (23. studenoga 2016.). „PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat'”. Jutarnji list. Pristupljeno 1. prosinca 2016. 
  8. ↑ Hut Kono, Aleksandar (27. veljače 2014). „Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije”. Zagreb: Zarez. str. 6. ISSN 1331-7970. Arhivirano iz originala na datum 2014-07-19. Pristupljeno 5. veljače 2017. 
  9. ↑ Lasić, Igor (13. siječnja 2017). „Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika”. Zagreb: Novosti. str. 16–17. ISSN 1845-8955. Arhivirano iz originala na datum 2017-03-02. Pristupljeno 7. ožujka 2017. 
  10. ↑ The Indo-European Languages, 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.

Eksterni linkovi uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Mate_Kapović&oldid=41316541