Mate Bajlon (Kaštel Kambelovac, 3. februara 1903. – Beograd, 21. juna 1995), bio je jugoslavenski arhitekt. Na Arhitektonskom odjeljenju Tehničke visoke škole u Beču diplomirao je 1926. godine. Od 1. decembra 1926. godine do 6. avgusta 1927. godine radi u Beču kod profesora Klemensa Holcmajstera, gdje izrađuje svoj prvi konkursni rad.

Njegovo stvaralaštvo pokazuje afinitet za čistu formu, jasan volumen i opredjeljenje za internacionalni stil.

Ostvarenja u Sarajevu uredi

Od 1928. godine do 1943. godine živi i radi u Sarajevu gdje najprije radi u Direkciji državnih željeznica, a potom u Gradskoj upravi. U ovom izuzetno plodnom i najkreativnijem razdoblju njegovog profesionalnog života Bajlon nalazi vremena i za oblast urbanizma, pa je nastavio djelovanje Josipa Pospišila, a njegovo stvaralaštvo ostavlja dubok trag u urbanističkoj matrici Sarajeva, koje je vidljivo i danas. Njegov način rada je bio pod uticajem Korbizijea i Losa. Projektovao je slijedeće objekte:

  • Javna berza rada u Sarajevu, 1929. – 1930. godine
  • Individualna kuću u Čemerlinoj ulici, za advokata Jelavića.
  • Projekt (studija) kuće sa atrijumom, kao idejno rješenje tipske osnove uz plan regulacije Gradca u Dalmaciji (seljačka kuća - kuća koja raste), 1928. godine
  • Vila Jelavić u ulici Josipa Štadlera u Sarajevu, 1931, godine
  • Kuća Daneta Cvitkovića u Sarajevu, 1932. godine
  • Kuća Kušan u Koševskoj ulici, 1932-1934. godine u Sarajevu,
  • Svoju kuću u Kranjčevićevoj ulici, 1933. godine, na strmom terenu. U kući su postignute kontinuirane kružne veze, izolacija od ulice i uključenje vrta u intiman porodični život – preko malog mosta – kao i potpuna izolacija gornje etaže od života ulice, ostvarena terasom pruženom uzduž cijelog uličnog fronta. Također je u potpunosti ostvaren dogovor sa susjedima o postavljanju bočnih prozora. U donjem dijelu prizemlja smješten je atelje povezan sa stanom, a izveden je i propusnik za ekonomski dio kuće.[1]
  • Stambena zgrada E. Levija,
  • Stambena zgrada Nanić, ulica Koševska 1940. godina
  • Poslovno-stambena zgrada Kreditne zadruge Melaha, 1936. godine
  • Gradska štedionica u ulici Zelenih beretki, 1929-1932. godine.
  • Gradska ambulanta, 1929 godine.
  • Osnovna škola u ulici Čekaluša, 1931. godine
  • Osnovna škola na Vratniku u Sarajevu
  • Zadružni dom Saveza nabavljačkih zadruga, Obala Kulina Bana, 1935. godine
  • Etnografski muzej u Beogradu, 1938. godine

Beogradski period uredi

Poslije Drugog svetskog rata radi u Ministarstvu za ekonomsku obnovu, Ministarstvu građevina i Saveznom zavodu za projektovanje, a od 1947. godine kao vanredni, zatim i redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu. Ostvarenja u poratnom periodu su:

Reference uredi

  1. „Stambeno naselje Crni Vrh”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. [mrtav link]
  2. „Mate Bajlon - Stanovanje”. Arhitektonski fakultet Beograd, 1977-1979. Pristupljeno 13. 9. 2018. 
  3. „Leksikon srpskih arhitekata - Mate Bajlon”. Pristupljeno 13. 9. 2018. 

Literatura uredi

  • Predrag Milošević - Mate Bajlon, arhitekta. Beograd: Zadužbina Andrejević, maj 2007. godine
  • Sanda Pudarić, voditelj projekta. Separat zaštite kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa za Regulacioni plan „Crni Vrh“. Sarajevo: Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa kantona Sarajevo. Sarajevo, novembar 2009. godine
  • Milošević, Predrag (1997). Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918 -1941).. Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta".