Masakr u bolnici u Novijem Atagiju

Masakr u bolnici u Novijem Atagiju se zbio 17. decembra 1996. u selu Novije Atagi u Šalinskom rajonu Čečenije, oko 20 km južno od glavnog grada Grozni, a prilikom koga je stradalo 6 zaposlenika Međunarodnog odbora Crvenog križa (MOCK).

Do maskra je došlo nekoliko mjeseci nakon završetka Prvog čečenskog rata u kome je samoproglašena Čečenska Republika Ičkerija izvojevala de facto nezavisnost od Ruske Federacije. Dok je sukob trajao, Međunarodni odbor Crvenog križa je odlučio podignuti bolnicu u kojom bi se pod njegovom diplomatskom zaštitom mogli liječiti kako čečenski separatisti, tako i civili; Novije Atagi je izabrana kao lokacija kao mjesto koje uživalo "neutralnu" reputaciju, te u kojoj su se tradicionalno održavali pregovori između ruske i čečenske strane. Bolnica je sa radom otpočela 2. septembra, nekoliko tjedana nakon Hasavjurtskog sporazuma kojim je okončan rat; usprkos toga što je sukob završio, bolnica je nakon otvaranja primila veliki broj ranjenika i bolesnika. Njihov se broj, međutim, sa vremenom počeo smanjivati, a čemu je pridonijelo ponovno otvaranje bolnice u Groznom. Usprkos toga, tokom nekoliko mjeseci su se počele osjećati tenzije između osoblja MOCK i dijela lokalnog stanovništva, dijelom motivirana nesklonošću za njihovo dalje zapošljavanje. U septembru je u bolnicu došao Ibn al-Hatab, jordanski vođa islamističkih dobrovoljaca, te tražio da se u bolnici prestanu isticati crveni križevi, jer se time "vrijeđa islam".

Masakr se zbio u tri sata ujutro, kada je grupa naoružanih napadača provalila u prostor bolnice i ušla u zgradu koju je osoblje MOCK koristilo za smještaj. Tada su hicima iz vatrenog oružja ubili sve koje su mogli pronaći, sa izuzetkom šefa ureda koji je bio ranjen, ali za koga su držali da je ubijen. Stradali su:

Preživjeli su isti dan evakuirani u Naljčik u Kabardino-Balkariji. Čečenske vlasti su pokrenule formalnu istragu, ali ona nije dovela do nikakvih rezultata. Dio čečenskih političara je kasnije kao počinitelje optužio pripadnike ruske FSB, odnosno masakr protumačio kao operaciju pod lažnom zastavom. Kao jedan od mogućih počinitelja se kasnije spominjao i čečenski vođa Arbi Barajev, koji će se dvije godine kasnije spominjati kao mogući počinitelj otmice inženjera Granger Telecoma.

Vanjske veze uredi