Masakr u Ahmićima

Masakr u Ahmićima bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane nad bošnjačkim civilima tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba 16. travnja 1993. u selu Ahmićima, u općini Vitez u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba.[1] To je bio najveći pojedinačni pokolj tijekom sukoba između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka.

Masakr u Ahmićima
Mirovne snage Ujedinjenih nacija prikupljaju tijela iz Ahmića
LokacijaAhmići, općina Vitez, Bosna i Hercegovina
Koordinate44°08′30″N 17°53′37″E / 44.14167°N 17.89361°E / 44.14167; 17.89361
Datum14. travnja 1993.
MetaBošnjaci
Vrsta napadamasovno ubijanje
Mrtvih116
PočiniteljiHrvatsko vijeće obrane (HVO)

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju presudio je da su ubojstva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, a jedan od zapovjednika ove akcije, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora.[2] Pokolj su otkrili mirovne snage Ujedinjenih nacija sastavljene od britanske vojske i pukovnik Bob Stewart.[3][4][5]

Napad

uredi

Hrvatsko vijeće obrane (HVO) i Armija Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) sukobili su se 16. travnja u 5.30 u naseljima Vitez, Stari Vitez, Ahmići, Nadioci, Šantići, Pirići, Novaci, Putiš i Donja Večeriska. Tog jutra vozila HVO-a blokirala su glavne ceste. Napad na Ahmiće započeo je s tri strane da bi se stanovnici u bijegu uputili prema jugu, gdje su vojnici čekali da ih upucaju.[6] Male skupine od oko pet do deset vojnika išle su od kuće do kuće paleći ih i ubijajući mještane.[6] Napad je doveo do razaranja sela i masakra bošnjačkih mještana. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bile žene, a 11 djeca. Dvije džamije uništene su eksplozivima.[6] Prema Centru za ljudska prava u Zenici, od 200 bošnjačkih kuća spaljeno je njih 180.[6] Počinitelji su bili pripadnici sljedećih postrojbi: Anti-teroristička bojna Vojne Policije HVO-a "Jokeri", Viteška brigada HVO-a, PPN Vitezovi i brigada "Nikola Šubić Zrinski".

Suđenja

uredi
 
Razrušena džamija u Ahmićima u travnju 1993.
 
Lokacija općine Vitez, u sklopu koje se nalaze Ahmići

Nakon masakra hrvatski politički vrh pokušao je zataškati cijeli slučaj. Dario Kordić i Tihomir Blaškić osporavali su da je HVO imao ikakve veze s Ahmićima. Predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić otkrio je tisuće dokumenata i audiovrpci o planu Franje Tuđmana za napad na pojedine lokacije u Bosni protiv Bošnjaka.[7][8]

Tijekom suđenja u Haagu saslušane su izjave nekoliko svjedoka. Svjedok B je u početnom, otvorenom dijelu svjedočenja ispričao da je u njegovu kuću 16. travnja 1993. ušao vojnik koji je izveo njegovog brata na balkon, odakle su se potom čula tri ili četiri pucnja. Također je izjavio da ga je taj vojnik potom izveo na balkon s majkom i naredio mu da skoči. Svjedok je rekao da su vojnici oko njegove kuće bili u maskirnim uniformama, jedan je imao crnu maramu oko glave, a drugi je bio namazan po licu. Svjedokinja D govorila je da su u razdoblju između prvog oružanog incidenta u Ahmićima u listopadu 1992. i napada 16. travnja 1993. odnosi između Hrvata i Bošnjaka u Ahmićima bili pogoršani. Izjavila je da su incidenti bili gotovo svakodnevni i da su ih Hrvati vređali i provocirali. Svjedokinja je kazala da su prije tog razdoblja međunacionalni odnosi bili dobri.[9]

Na konferenciji za novinare Policijske uprave zadarske glasnogovornik Ivan Bilić službeno je 6. rujna 2000. potvrdio da su Ante Slišković, bivši načelnik SIS-a u Kiseljaku, i Tomislav Vlajić, Sliškovićev pomoćnik, uhićeni u ponedjeljak navečer na području Hrvatske. Obojica su državljani Hrvatske, a njihova imena povezuju se s masakrom u Ahmićima. Premijer Ivica Račan ocijenio je da uhićenjem dvojice osumnjičenika za masakr u Ahmićima Hrvatska „dokazuje da u njoj više nijedan zločinac neće moći živjeti mirno i slobodno”.[10]

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je Kordića na 25 godina zatvora i definirao je događaje kao kratkotrajni međunarodni sukob Hrvatske i Bosne i Hercegovine.[11] Presuda Međunarodnog suda bila je sljedeća:[2]

Prije siječnja 1993. ABiH i HVO su imali zajedničku vojnu kontrolu nad Lašvanskom dolinom u središnjoj Bosni. Međutim, snage ABiH su uglavnom bile smještene kako bi konfrotirali snage bosanskih Srba koje su, potpomognute JNA, izvršavale svoju vlastitu ofenzivu u Bosni i Hercegovini te su napredovali do područja sjevero-zapadno od Travnika s jedne strane te do sjevero-istoka od Kiseljaka s druge. Potom, u siječnju i travnju 1993., HVO je pokrenula niz napada kako bi osigurala Lašvansku dolinu. Niz je započet u siječnju napadom na Busovaču te je potom nastavljen 16. travnja općenitim napadom u Lašvanskoj dolini koji je kulminirao masakrom u selu Ahmići kada je ubijeno preko 100 Bošnjaka, uključujući mnoge žene i djecu.

Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić bili su prvostupanjskom presudom osuđeni na zatvorske kazne od 6 do 10 godina zbog navodnog sudjelovanja u napadu. Pravomoćnom presudom 2001. oslobođeni su svake krivnje, nakon više od 4 godine provedenih u pritvoru. Drago Josipović dobio je 12, a Vladimir Šantić 18 godina zatvora.[12] Dragan Papić oslobođen je krivnje.[13]

Isprika predsjednika Hrvatske

uredi

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović u pratnji vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića poklonio se 15. travnja 2010. bošnjačkim žrtvama u Ahmićima, a potom i hrvatskim žrtvama u Križančevu Selu. U Ahmićima je položio vijenac na kojem je pisalo: „Nevinim žrtvama, predsjednik Republike”.[14] Događaj su pratili svjetski mediji. Josipović je novinarima izjavio:

Svi smo se ovdje ujedinili u želji da se oda počast žrtvama, da se sjetimo žrtava i kažemo nikad više… ovdje su narodi jako puno propatili i zaslužuju bolju budućnost.

– Ivo Josipović[15][16][17]

Cerić je kazao da se osobnim primjerom postiže puno više nego riječima:

Ovo je danas jedan od tih dana u BiH, kad smo se osobnim primjerom zauzeli za povjerenje i vraćanje povjerenja među ljudima, a okupili smo se na poziv predsjednika Josipovića.

– Mustafa Cerić

Cerić je pritom izjavio da su Ahmići i Križančevo Selo bolni za Bošnjake odnosno Hrvate. Rekao je da s Josipovićem želi na ovaj način „zatvoriti jednu ružnu stranicu [u našim odnosima] i otvoriti novu”.[18]

Mnogi su tu gestu proglasili velikim korakom k pomirbi.

Povezano

uredi

Izvori

uredi
  1. Aida Cerkez-Robinson (15 April 2010) Croatian president honors war victims in Bosnia, The Guardian
  2. 2,0 2,1 „ICTY: Kordić and Čerkez verdict”. ICTY. 2001-02-26. Pristupljeno 2010-04-25. 
  3. Colin McInnes, Nicholas J. Wheeler. „Dimensions of Western military intervention”. 
  4. Welsh, Paul (14. kolovoza 1999.). „Return to the land he never really left”. London: independent.co.uk. Pristupljeno 23-04-2010. 
  5. Charles R. Shrader. „The Muslim-Croat civil war in Central Bosnia: a military history, 1992-1994”. 
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 „ICTY: Blaškić verdict”. 
  7. Sherwell, Philip; Petric, Alina (June 18, 2000). „Tudjman tapes reveal plans to divide Bosnia and hide war crimes”. London: Telegraph.co.uk. Pristupljeno April 23, 2010. 
  8. Lashmar, Paul; Bruce, Cabell; Cookson, John (November 1, 2000). „Secret recordings link dead dictator to Bosnia crimes”. London: Independent News. Pristupljeno April 23, 2010. 
  9. SUDSKI PROCESI U DEN HAAGU Arhivirano 2015-09-24 na Wayback Machine-u, HRT, 27-08-1998
  10. UHIĆENI ANTE SLIŠKOVIĆ I TOMO VLAJIĆ POVEZANI SA ZLOČINIMA U AHMIĆIMA Arhivirano 2014-10-25 na Wayback Machine-u, HRT, 06-09-2000
  11. „HRW: Conflict between Bosnia and Herzegovina and Croatia”. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-07. Pristupljeno 2010-04-25. , Human Rights Watch
  12. „3 Croats Cleared; First Time War Crimes Rulings Are Reversed”. New York Times. 2001-10-24. Pristupljeno 2010-08-21. 
  13. Suzanne Daley (2001-10-24). „War Crimes Court Convicts 5 Bosnian Croats in '93 Massacre”. New York Times. Pristupljeno 2010-08-21. 
  14. Ivo Josipović u Ahmićima: Nikad više![mrtav link] Dalje. 2010-04-15. Preuzeto 2010-08-21.
  15. Jutarnji list; Josipović će se u Ahmićima ispričati za zločine Hrvata u BiH Arhivirano 2010-06-16 na Wayback Machine-u, 13-04-2010.
  16. Slobodna Dalmacija; Josipović se poklonio žrtvama Ahmića i Križančeva sela, 15-04-2010
  17. Croatian president apologizes to Bosnia for role in war, Deutsche Welle, 14-04-2010. Preuzeto 2010-04-25.
  18. Josipović u Ahmićima: Ovo se ne smije ponoviti, Dnevnik.hr, 15-04-2010. Preuzeto 2010-04-25.