Martin Heidegger

Martin Heidegger (Messkirch, 26. septembar 1889. - Messkirch, 26. maja 1976.), je jedan od najutjecajnijih njemačkih filozofa 20. vijeka.

Biografija uredi

Rođen je 26. septembra 1889 u Messkirchu u Njemačkoj. Studira prvo teologiju, a zatim filozofiju u Freiburgu. Poslije habilitacije 1915. godine radi kao asistent Husserla. U to vrjeme se približava i fenomenologiji Husserla koja tada otvara novu perspektivu za filozofiju kao nauku. Od 1923. do 1927. Heidegger radi kao vanredni profesor filozofije u Marburgu. 1927. godine publicira svoje prvo veliko djelo, "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit), koje ima veliki utjecaj. Iste godine ga pozivaju u službu redovnog profesora u Freiburgu, kao sljedbenika Husserla.

1933. Heidegger postaje član NSDAP-a i iste godine rektor univerziteta. U svojoj funkciji kao rektor suprotstavlja se uspješno nacističkom pokušaju spaljivanja nepoželjnjih knjiga univerziteta, ali poslije kratkog vremena ipak odustaje od tog položaja i posvećuje se isključivo funkciji profesora. Heidegger se u to vrjeme identificira sa ideologijom nacizma i govori o "unutrašnjoj istini i veličini ovog pokreta". Sama činjenica da se nikada nije distancirao ili osudio nacizam do danas je tema diskusije o tome da li se kod Heideggerovog angažmana radilo o ličnoj greški ili i njegova filozofija vodi u nacizam.

Poslije rata Heideggeru se zabranjuje dalji rad od strane francuske administracije. Poslije emeritacije 1951 Heidegger i dalje radi, objavljuje tekstove i daje intervijue sve do smrti 28. Maja 1976.

Fundamentalna Ontologija uredi

Pitanje bića uredi

Heideggerovo glavno pitanje se vrti oko onoga što bi se u naš jezik moglo prevesti kao Biće. Ne kao "ovo" ili "ono" biće nego kao abstraktna nominalizacija glagola biti, koja služi da bi se govorilo o onome što je svemu što jeste zajedničko, to jeste, što ga ćini takvim. Već ovdje, kod mnogih kritičara, dolazi do nerazumijevanja važnosti ralike između bića (Seiendes), i onoga što ga čini takvim, njegovog smisla, bitka (Sein). A sam bitak bića nije neko drugo biće. Heidegger je kasnije, da bi sprjećio nesporazume, pokušavao još više da naglasi tu razliku, time što je Sein pisao sa y (Seyn). Ovaj fundirajući odnos, u kojem jedno uslovljava drugo i time nemože biti isto što i drugo, se naziva "ontološka razlika", za razliku od "ontičke razlike", tj. odnosa između bića.

Da-sein i smisao bića uredi

Da-sein je Heideggerov pojam za čovjeka i jedan od centralnih pojmova u njegovom djelu. U naš jezik se može prevesti sa terminom "bivstvovanje" ili "biti-tu". To je "ono što sam ja oduvijek", znači način tipično ljudskog bivstvovanja. Samo čovjek ima odnos prema bivstvujućem (Seiendes) i samo čovjek može postaviti pitanje bića. "Biti-tu" podrazumijeva imati određeno preontološko razumjevanje bića. Tako Heidegger i prekida sa tradicionalnom filozofijom za koju je polazna tačka bila uvijek kategorija čovjeka, a ne njegov odnos prema biću. Upravo zbog tog odnosa je "biti-tu" ono bivstvujuće koje je i predestinirano za analizu, putem koje Heidegger u svom djelu Biće i vrijeme (1927. želi doći i do smisla bića. Taj projekat međutim ostaje nedovršen. Biće i vrijeme sadrži samo analizu Daseina i time ostaje fragment. Ipak i u toj analizi Heidegger razvija pojam "brige" (Sorge) kao smisao Daseina. Vrijeme se ispostavlja horizontom razumijevanja bitka i time je bitak sam vremenit. Bitak i vrijeme je vjerovatno najutjecajnije djelo 20. vijeka.

Aleteia uredi

Aleteia je grčka riječ i prevodi se kao "istina", "stvarnost" i "nesakrivenost". Heidegger pomoču ovog pojma tumači istinu kao nesekrivenost i razotkrivanje bitka. Taj, kroz historiju zaboravljeni horizont istine Heidegger želi ponovo odkriti...

Djelo uredi

Interpretacija umjetničkog djela se kod Heideggera koncentriše na pojam djela, u kojem se "događa istina", to jeste, "sebe u djelo postavljanje istine bitka". Drugim riječima, kroz umjetnost se istina događa i otvara rasvjetu ("Lichtung") bitka. Ljepota je način na koji se istina prikazuje.

Kritika modernizma uredi

Tehnika uredi

Utjecaj uredi

Heidegger je iza sebe ostavio nezanemariv utjecaj na filozofiju. Ne samo direktno na egzistencijalizam i hermenetiku, nego i na širokim poljima teorije umjetnosti, istorije, antropologije, teologije i metafizike.

Bibliografija uredi

Izdavanje Heideggerovih sabranih djela na njemačkom jeziku je još u toku kod izdavačke kuče Vittorio Klostermann, a iznosiće oko 100 svezaka.

Sekundarna literatura uredi

Uvod u Heideggera (Zagreb 1972. Zbirka tekstova.)
Martin Heidegger (engl.)(Georg Steiner, Harmondsworth, Penguin Books, 1980)
Heidegger A Beginner's Guide (engl.)(Micheal Watts, London Hodder & Stoughton, 2001)

Engleski prevodi uredi

Beeing and Time (Sein und Zeit 1927).
Kant and the Problem of Metaphysics (Kant und das Problem der Metaphysik 1929)
Elucidations of Hölderlin's Poetry (Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung 1936-1968)
Hölderlin and the Essence of Poetry (Hölderlin und das Wesen der Dichtung 1936)
Off the Beaten Track (Holzwege 1935-1946)
The Word of Nitzsche "God is Dead" (Nitzsches Wort "Gott ist tot" 1943)
European Nihilism (Der europäische Nihilismus 1940 )
What is Called Thinking (Was heißt Denken? 1951-1952)

i mnogi drugi.

Srpskohrvatski prijevodi uredi

Bitak i vrijeme, Zagreb 1988
Iz iskustva mišljenja, Zagreb 1976
Nietscheova metafizika, Zagreb 1994

(lista nije potpuna)

Eksterni linkovi uredi

Ereignis je vrlo opširna stranica vezana za Heideggera na engleskom jeziku.
On Reading Beeing and Time (engl.)