Marcel Duchamp

(Preusmjereno sa stranice Marsel Dišan)

Marcel Duchamp (pravo ime Henri-Robert-Marcel Duchamp; Blainville-Crevon, Francuska, 28. juli 1887. - Neuilly-sur-Seine, Francuska, 2. oktobar 1968.) je bio francuski slikar.

Marcel Duchamp
kubizam, konceptualna umjetnost
Biografske informacije
RođenjeHenri-Robert-Marcel Duchamp
(1887-07-28)28. 7. 1887.
Blainville-Crevon, Francuska
Smrt2. 10. 1968. (dob: 81)
Neuilly-sur-Seine, Francuska
Nacionalnostfrancuska; američka od 1955. godine
Opus
Poljeslikanje, kiparstvo, film
Znamenita djela

Biografija uredi

Marsel Dišan je rođen 28. jula 1887. god, u Blenvilu, Francuska. Bio je francuski slikar, pesnik i šahovski igrač. Bio je brat kipara Raymond Duchamp-Villona (1876-1918), slikara Jacques Villona (Gaston Duchamp) (1875-1963) i slikarice Suzanne Duchamp (1889-1963). Dišanove najpoznatije slike nastale su pod utjecajem kubizma.

Naročito pod utjecajem starijeg brata, Raymond Duchamp-Villona, i za vrijeme života u Parizu Dišan je u kubističkoj fazi. Po odlasku u Minhen u junu 1912. u posjetu svom prijatelju Maksu Bergmanu, Dišan crta svoju posljednju kubističku sliku, Prelazak od Djevice ka Nevjesti (Le passage de la vierge à la mariée lower, 1912).[1]

Iako je bio pod uticajem impresionizma zatim kubizma pa i surrealizma, Dišan nikada nije sebe svrstavao u umjetničke pravce.[1] Od impresionista je najveći uticaj na njega izvršio Manet, a od kubista George Braque u svojoj kratkoj fazi fovizma (1905-1907). Dišan je blizak i dadaizmu, iako dadaisti umjetnost shvataju ozbiljno i sem Arpa, nemaju previše smisla za humor, i to doprinosi slabljenju njihovog uticaja.[2] Smisao za humor je za Dišana vrlo bitan, jer se u ambivaletnosti tj. dvojakom značenju riječi otkriva želja i to je jedno od elemenata Dišanove umjetnosti.

Dišan je emigrirao u Njujork iz Pariza 1915. i živio od prodaje svojih radova i Brancusijevih skulptura[3]. Dodatno se izdržavao držeći časove francuskog jezika, koji su se uglavnom svodili na odlazak u pozorište sa mladim damama, pripadnicama njujorškog džetseta.

Bliski prijatelji kao Konstantin Brankusi, Henri-Pierre Roché, Francis Picabia, Max Ernst, kao i njegove velike obožavateljke Katherine Sophie Dreier i Peggy Guggenheim, izuzetno su cijenili Dišana. Peggy Guggenheim je samo jedna od mnogih koja je po njegovim savjetima nabavljala umjetnička djela u Sjedinjenim Državama i uz njegovu pomoć planirala izložbe, budući da je Dišan bio blizak sa muzejima i mnogim galeristima (u galeriji Chicago Arts Club je imao svoju samostalnu izložbu 1937.). Dišan je vremenom prodao svoja djela Walter Conrad Arensbergu i njegovoj supruzi, kako bi se sva nalazila na jednom mjestu.

Dišan je bio ljubitelj filma, fotografije i optike, ali je prije svega bio strastveni šahovski igrač. Pripremao se za turnire na kojima je imao zapažene uspjehe, naročito na Šampionatu u šahu 1925. u Francuskoj na kome je osvojio šesto mesto.[2]

Umjetnost uredi

Ovaj kontraverzni umjetnik imao je presudan utjecaj na modernu umjetnost. Poznate su Dišanova kompozicija Nevjesta (dio kompozicije La Mariée mise à nu par ses célibataires, même na kojoj je radio u fazama)[3]i slika Akt se spušta niz stepenice (1912).

U početku, sva Dišanova djela su bila odbijena u mnogim galerijamа, upravo zbog provokativnih naslova i sadržaja. Jedan je od prvih umjetnika koji je koristio već postojeće stvari (ready-mades) u svojoj umjetnosti. Najpoznatije djelo te vrste mu je Fontana (1917), tj. pisoar koji je kupio, a zatim potpisao sa R. Mutt 1917 aludirajući na ime J. L. Mott Iron Works tj. firmu koja je proizvodila pisoare i predao ga na izložbu Društva Nezavisnih Umjetnika (Society of Independent Artists), gdje je i sam bio u žiriju, ali je Fontana odbijena i nije izložena. Uprkos tome, dospijela je u štampu i uveliko prodrmala establišment, koji do tada nije video ništa slično.

 
Fontaine (1917)

Naslovi njegovih kompozicija i ready-made djela su izrazito promišljeni, nerijetko duhoviti, primjerice njegov drveni prozor koji je dao izraditi kod stolara nosi naziv Fresh Widow (1917)[4]. Aludira se na slučajnu grešku i igru engleskih riječi window - prozor, ali i widow - udovica, tako da bi naziv Fresh Widow mogao da se interpretira kao Svježa tj. Novopečena udovica. Tako je i Nesretni ready-made (Le readymade malheureux, 1919)[5] neobičan svadbeni poklon za Dišanovu sestru. Radi se o otvorenoj knjizi koja se njiše na užetu i koja je ostavljena da je unište vjetar i kiša.

Posljednja kompozicija na kojoj je Dišan tajno radio od 1946. do 1966. Datost: 1. Vodopad 2. Svetleći gas (Étant donnés: 1° la chute d'eau / 2° le gaz d'éclairage) je ležeći akt koji se nalazi iza starih drvenih vrata i polomljenog zida od cigala kao okvira. Ova postavka može da se promatra u muzeju jedino kroz dvije rupe na drvenim vratima. Žensko tijelo u prirodnoj veličini, napravljeno od gipsa i obojenog pergamenta, leži i njena ruka, paralelna sa levom butinom, pridržava petrolejsku lampu. Lice žene je pokriveno plavom perikom, stopala i njena desna ruka nisu u vidokrugu posmatrača. Noge su joj raširene i polni organ je otkriven. U pozadini se vidi mali, svetao vodopad i brdovit pejzaž koji je starinska vrsta foto-montaže.

Dišanova djela su moderna, ali van okvira koja se teorijski i metodološki nameću školama i pravcima umjetnosti. Dišan je zbog toga uspio da privuče mnoge nove umjetnike koji tada tek dolaze na scenu u Sjedinjenim Državama. Tako je Dišan značajan npr. za apstraktni ekspresionizam - Mark Rothko, Willem de Kooning, Jackson Pollock samo su neki od umjetnika četrdesetih i pedesetih godina XX vijeka za koje je Dišan, pored Pablo Picasa, bio inspiracija. Dišan se s razlogom smatra jednim od najutjecajnijih umjetnika XX vijeka.

Eksterni linkovi uredi

  1. Vremena je dovoljno, da dokazem, da je moja namjera, da se drzim podalje od svih umjetnickih manifestacija, trajna. (Calvin Tomkins, Duchamp: Biografija, ISBN 978-0805057898)
  2. O dadaizmu "Pored Arpa nije bilo ni kod kojeg od njih smisla za humor i nedostatak ovog elementa - koji je nesklon svakom fanatizmu - bio je odlucujuci faktor za brzo sirenje dadaizma nakon rata, ali i za njegovo isto tako brzo gasenje." (Calvin Tomkins, Duchamp: Biografija, ISBN 978-0805057898)
  3. "Moj kapital je vrijeme, ne novac." (Calvin Tomkins, Duchamp: biografija, ISBN 978-0805057898)