Mars Pathfinder

Karakteristike misije:
Ime Mars Pathfinder
Država Sjedinjene Države
Cilj(evi) Spustiti se na Mars
i operirati roverom.
Letjelica Mars Pathfinder
Težina – letjelice 870 kg
Administracija i
planiranje misije
JPL - NASA
Lansirno vozilo Delta 7925 (#D240)
Datum i vrijeme
lansiranja
4.12. 1996. u 06:58:07 UTC
Lansiran iz ESMC / lansirni kompleks 17B
Znanstveni
instrumenti/
Tehnološki
eksperimenti
Mars Pathfinder lender:
  1. Imager za Mars Pathfinder (IMP),
    (uključuje magnetometar i anemometar)
  2. atmosferski i meteorološki senzori (ASI/MET)

Rover Sojourner:

  1. Sistem za slike (tri kamere: ispred B&W stereo, 1 kolor straga)
  2. laserski striper sistem za detekciju opasnosti
  3. Spektrometar s alfa protonskim X-zrakama (APXS)
  4. Eksperiment abrazije kotača
  5. Eksperimenti s prianjanjem materijala
  6. Brzinomjeri
  7. potenciometri

Mars Pathfinder je lansiran 4.12. 1996. od strane NASA-e na raketi Delta II, samo mjesec dana nakon lansiranja Mars Global Surveyora. Nakon sedmomjesečnog putovanja spustio se u Ares Vallis, u regiju zvanu Chryse Planitia ma Marsu, 4.7. 1997 (16:56:55 UTC, MSD 43905 4:41 AMT, 26 Taurus 206 Darijski). Za vrijeme putovanja svemirska letjelica je morala postići četiri podešavanja leta - 10.1., 3.2., 6.5. i 25.6.. Lender se otvorio, razotkrivi rover zvan Sojourner (ime dobio po poznatoj američkoj abolicionistkinji Sojourner Truth) koji će obaviti mnoge različite eksperimente na površini Marsa.

Misija je sa sobom nosila niz raznih naučnih instrumenta u svrhu analiziranja masovske atmosfere, klime, geologije i sastava stijena i tla. Bio je to drugi po redu program NASA-uinog Programa Discovery, koji promiče korištenje jeftinih svemirskih letjelica i česta lansiranja pod motom "jeftinije, brže i bolje" promoviranog od tadašnjeg administratora Daniela Goldaina. Misiju je vodila Laboratorija za mlaznu propulziju (JPL), odjel Kalifornijskog instituta tehnologije, odgovornog za NASA-in program istraživanja Marsa.

Ova misija na Mars, osim što je prva u nizu misija na Mars koje su koristile rovere (robotska vozila za istražiavnje), bila je najvažnija otkada su Vikinzi sletjeli na crvenu planetu 1976. godine, a isto tako i prva misija koja je poslala rover na planetu. Sovjetski Savez je uspio u slanju rovera, zvanih Lunohod 1 & 2 na Mjesec 1970-ih.

Kroz ostvarenje stvarnih ciljeva, misija Mars Pathfinder se može smatrati "dokazom valjanosti konfepta" za razne tehnologije, kao što je pad ublažen zračnim jastukom i automatsko izbjegavanje prepreka, kasnije korištenih od Mars Exploration Rovera. Mars Pathfinder je također važan zbog svoje iznimno niske cijene u usporedbi s ostalim svemirskim misijama bez ljudske posade. To je bilo važno postignuće, s obzirom da je oko dvije trećine svemirskih letjelica s odrediđštem Marsa ili uništeno pri polijetanju ili bilo izgubljeno na putovanju.

Vanjske veze uredi