Mars Global Surveyor

Marsov globalni geometar ili MGS (engl. Mars Global Surveyor) je bila svemirska letelica lansirana u novembru 1996. koju je za svemirsku agenciju NASA razvila laboratorija za mlaznu propulziju (JPL). Ova misije je označila povratak SAD na Mars nakon 10 godina odsustva. Sonda je završila svoju primarnu misiju u januaru 2001. godine. Tokom treće faze produžene misije, 2. novembra 2006. sonda nije odgovorila na poruke i komande koje su joj poslate. Slab signal primljen je tri dana kasnije koji je ukazivao da se sonda nalazi u sigurnosnom režimu rada. Svi pokušaji da se uspostavi kontakt sa sondom su bili neuspešni. U januaru 2007. NASA je zvanično okončala misiju.

Mars Global Surveyor

Umjetnička koncepcija Mars Global Surveyora iznad Marsa
OrganizacijaNASA
Tip misijeOrbiter
Satelit odMarsa
Datum ulaska u orbitu12. 9. 1997.
Datum lansiranja11. 7. 1996.
Raketa nosačDelta II
Masa1030,50 kg
Napajanje980 W (solarne ploče)
Orbitalni elementi
Ekscentricitet orbite.7126
Inklinacija93°
Orbitalni period11,64 h
Apoapsis17.836 km
Periapsis171,4 km
Reference
[1]
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Specifikacije uredi

MGS sonda, proizvedena u pogonu Lokid Martina u Denveru, je kutija pravougaonog oblika sa čije se dve opozitne strane nalaze solarni paneli. U trenutku lansiranja, kada je bila u potpunosti napunjena gorivom, sonda je imala masu od 1,060 kg. Većina mase letelice je skoncentrisana u modulu kutijastog oblika koji se nalazi u centru letelice. Ovaj centralni deo se sastoji od dva takođe pravougaona modula naslagana jedan na drugi, od kojih se jedan naziva modul sa opremom i sadrži elektroniku letelice, naučne instrumente i 1750A glavni računar. Drugi modul se naziva pogonski modul i sadrži rezervoare sa gorivom i raketne motore letelice.

Naučni instrumenti uredi

Pet naučnih instrumenata je ugrađeno na letelicu:[2]

  • Marsova orbitalna kamera ili MOK (engl. Mars Orbiter Camera) kojom upravlja MSSS[3]
  • Marsov orbitalni laserski altimetar ili MOLA (engl. Mars Orbiter Laser Altimeter)
  • Spektrometar toplotne emisije ili TES (engl. Thermal Emission Spectrometer)
  • Magnetometar i reflektometar elektrona ili MAG/ER (engl. Magnetometer and electron reflectometer)
  • Relej signala ili MR (engl. Mars Relay)
 
Marsova orbitalna kamera - MOK.

Istraživanje marsove orbitalne kamere (MOK) vršeno je pomoću tri instrumenta: kamere uskog vidnog polja koja je snimala crno-bele fotografije visoke rezolucije (tipično 1.5 do 12 metara po pikselu) kao i fotografije crvenog i plavog spektra koristeći široko vidno polje (240 metara po pikselu) i fotografije cele planete (7,4 km po pikselu). MOK je vratila preko 240.000 fotografija koje su prikupljene tokom 4,8 godina, od septembra 1997. do novembra 2006.[4] Jedna fotografija visoke rezolucije koju snimi MOK je široka ili 1,5 ili 3,1 km. Većina fotografija je manja jer se seku tako da se prikazuje samo deo koji je od najvećeg interesa. Dužina fotografija je tipično od 3 do 10 km. Kada se slika fotografija visoke rezolucije slika se i fotografija konteksta. Ona prikazuje otisak slike visoke rezolucije i tipično pokriva oblast od 115 km2 sa rezolucijom od 240 metara po pikselu.

Antena za relej signala korišćena je za komunikaciju rovera za istraživanje Marsa sa kontrolom misije. Za to je korišćen bafer MOK-a veličine 12 MB. Ukupno, više od 7,6 terabajta podataka je poslato ka Zemlji na ovaj način.[5]

Lansiranje i ulazak u orbitu uredi

Aerokočenje uredi

Otkrića uredi

Analizom stotina fotografija visoke rezolucije, koje je sonda prikupila, tim naučnika je utvrdio da atmosferski uslovi i vetar oblikuju površinu planete, stvarajući peščane dine koje su veoma slične onima koje se formiraju u pustinjama na Zemlji.

Neka od otkrića primarne misije (1996-2001.g.) su:

  • Otkriveno je da planeta ima slojevitu koru do dubine od 10 km ili više. Da bi se formirali ovakvi slojevi, velika količina materijala je morala da bude nataložena ili naneta atmosferskim uslovima.
  • Severna polulopta je verovatno prepuna kratera, poput južne, alu su oni većinom zatrpani.
  • Mnoge odlike tla, poput kratera, su zatrpane slojem materijala a zatim ponovo otkrivene.
  • Otkrivene su stotine useka koji su nastali delovanjem tekuće vode, mogće u bliskoj prošlosti.[6][7][8]

Gubitak kontakta uredi

Tok misije uredi

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi