Marko Vešović (književnik)

Ne treba izjednačavati sa Marko Vešović (fudbaler).

Marko Vešović (Pape, 14. marta 1945Sarajevo, 18. avgusta 2023) je bosanskohercegovački i crnogorski književnik.

Marko Vešović
Biografske informacije
Rođenje14. 3. 1945. (1945-03-14) (dob: 79)[1]
Pape, Bijelo Polje
Smrt18. 8. 2023. (dob: 78)
Bosna i Hercegovina Sarajevo
NacionalnostJugoslaven[2]
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnik
Opus
Jeziksrpskohrvatski[2]
Znamenita djela
  • Nedjelja (1970)
  • Smrt je majstor iz Srbije (1994)
  • Poljska konjica (2002)

Biografija

uredi

Gimnaziju završio u Bijelom Polju, Filozofski fakultet u Sarajevu, a postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu.[1][3] Crnu Goru je napustio 1963. i više se nije vraćao.[2]

Oženio je se i imao jednu kćer.[2] Kao profesor radio u autosaobraćajnoj školi i u gimnaziji "Pero Kosorić".[3] Godine 1976. izabran za asistenta na Filozofskom fakultetu, gdje je radio do 1986., zatim je bio urednik u Izdavačkoj kući "Veselin Masleša".[3] Na sarajevski Filozofski fakultet vratio se 1992. godine, gdje je 2000. obranio doktorat na temu Jezik Zogovićeve poezije.[1][3] Tijekom rata u BiH se angažirao na razobličavanju velikosrpske politike. Osobito mu je značajno djelo ratne proze Smrt je majstor iz Srbije (1994.), u kojem je opisao i svoja prijeratna iskustva s Radovanom Karadžićem, nekoć kolegom pjesnikom. Jedno vrijeme bio je počasni predsjednik Liberalnog saveza Crne Gore.

Kolumnist u više crnogorskih i bosanskohercegovačkih novina, pisao je među ostalim i za list Monitor. Umro je 18. augusta 2023. u Sarajevu gdje je dugim godinama živio i pisao.

Djela

uredi
  • Nedjelja (poezija, 1970)
  • Antologija najnovijeg bosanskohercegovačkog pjesništva (1974)
  • Osmatračnica (poezija, 1976)
  • Sijermini sinovi (poezija, 1979)
  • Rodonačelnik (roman, 1982)
  • Četvrti genije: ogled o jednom naučnom skandalu (polemika, 1988)
  • Smrt je majstor iz Srbije (proza, 1994)
  • Kralj i olupina (poezija, 1996)
  • Na ledu zapisano (eseji, 1997)
  • Moj svijet izgubljeni (2000)
  • Poljska konjica (poezija, 2002)
  • Bosanska priča (proza, 2003)
  • Markovi konaci (proza, 2005)
  • Rastanak s Arencanom[4] (2006)
  • Dok prelazim u mumiju (2007)
  • Da je barem devedest treća: decenija i po bosanskohercegovačkog pjesništva (2009)
  • Tunjo veliki i u tunje mali (2009)
  • Bijeg na visoravan: priče (2010)
  • Miško Kesedžija i njegove bize: esej o montenegrinjskom zlu (2012)
  • Njih tri (2016)
  • Bijeli glog iz Papa (2016)

Druga objavljena djela

uredi
  • Poezija Emily Dikinson (prijevod zajedno zajedno sa Jasnom Levinger, 1986)
  • Šarl Bodler, Cvijeće zla (prijevod, 2000)
  • Chiedo scusa se vi parlo di Sarajevo (izdanje na talijanskom, 1996)

Nagrade

uredi

Nagrađen je sa brojnim priznanjima:

  • 1970. Brankova nagrada.
  • 1971. Nagrada Trebinjskih večeri poezije.
  • 1979. Nagrada ”Svjetlosti”.
  • 1982. Nagrada ”Svjetlosti”.
  • 1989. Nagrada ”Svjetlosti”.
  • 1993. Fund for Free Expression Award.
  • 1997. Otvoreno društvo BiH SOROS za knjigu eseja.

Reference

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 „Marko Vešović”. P.E.N. Centar u Bosni i Hercegovini. 27. 12. 2021.. Arhivirano iz originala na datum 2023-05-26. Pristupljeno 25. 5. 2023. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Dizdar, Selma (27. 12. 2021.). „Marko Vešović”. federalna.ba. Pristupljeno 25. 5. 2023. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3   (PDF) „Festival Književnost Uživo: Marko Vešović”. Hrvatsko Društvo Pisaca. 2005. Pristupljeno 25. 5. 2023. 
  4. Vešović, Marko (2006). Rastanak s Arencanom. Zagreb/Sarajevo: Naklada Zoro. Arhivirano iz originala na datum 2023-05-25. Pristupljeno 2023-05-25.