Otvori glavni meni
Mario Mihaljević
Nema slobodne slike

Mario Mihaljević (1951), hrvatski je pjesnik, radijski voditelj, novinar, tekstopisac i skladatelj zabavne glazbe.

Radijski voditeljUredi

Radio je za Radio-Zagreb (koji je kasnije promijenio ime u Hrvatski radio) od 1970. godine. Radio je na svim programima Radio Zagreba i posvuda najslušanije emisije. Na II Programu Radio zagreba najpoznatije su mu emisije "Crvena jabuka", "25. sat", "Pilana", "1001 priča" koje sve imaju status kultnih, svaka u svoje vrijeme. Najkultnija, a i zato što je bila najslušanija je emisija "Zeleni megaherc", zajednička emisija Radio Zagreba i Radio Beograda, u kojoj je na početku 1972. godine bio reporter a kasnije, u najboljim danima osamdesetih urednik i voditelj. Kao urednik i voditelj Jutarnjeg programa na prvom programu Radio Zagreba uveo je telefonske razgovore "u živo" i tako razbio sve dotadašnje barijere nametnute od političkih struktura. Na Radio Sljemenu radio je najpopularniju emisiju "Bez veze", a za vrijeme Univerzijade kultnu "Zagrabi Mando". Početkom rata postaje ratni reporter svakodnevno javljajući se "u živo" s bojišta iz Vukovara, Osijeka, Novske, Zadra, Splita, Šibenika....a nakon čudom izbjegnute pogibije u Slunjskim brdima čelnici radija mu zabranjuju ponovni odlazak na bojište. Iako jako poštovan i nagrađen najvećom plaćom, početkom veljače 1992. revoltiran potezima nove vlasti kojoj je pripomogao u njenoj preuzimanju vodeće uloge vodeći joj besplatno skupove, daje otkaz, solidarizirajući se tako sa svojim kolegama koji su u "čistkama" izgubili posao. Honorarno radi na Radio Krapini, kao direktor u Delnicama 1995. godine napravio je od malog radija iz provincije četvrti po slušanosti radio u Hrvatskoj, ali opet daje otkaz zbog sukoba s političkim čelnicima. 1997. na poziv Duška Radića vraća se na Hrvatski radio na kome radi do odlaska u invalidsku mirovinu zbog preživljenog infarkta 2008. godine.

SkladateljUredi

Od početka 70-ih je stalno aktivan kao kompozitor. najviše je skladao za Zlatka Pejakovića, prijatelja iz djetinstva pa su iz te suradnje nastali veliki hitovi kao "Lagala je da me voli", "Obriši te suze mama", "Nisam te zaboravio", "Nemoj Dunave", "Misli svatko da je meni lako", "150 godina" itd. Velike hitove pjevao mu je i Jasmin Stavros kao "Neka je šarala", "Nemoj se udavati" i mnoge druge. Nijedna svadba ne može proći bez njegovih pjesama "Svatovska" (Maja Šuput) i ""Živjeli mladenci" (Barabe). Sa Zdenkom Vučković osvajao je brojne nagrade na festivalima (prva nagrada stručnog žirija na Zagrebfestu 1982. za pjesmu "Zar još želiš nešto više" i recimo prva nagrada publike 1986. za pjesmu "Odrasla je djevojčica mala". Nagrađivan od publike na Zagrebfestu i s pjesmom "Pozdravi ga vjetre" u izvedbi Tereze Kesovije. Posebno mjesto zauzima u njegovom opusu i pjesma "Vozovi vlakovi" (1988.), ali i koračnica "Hrvatine" (1991.) Njegove skladbe izvode još Mišo Kovač, Đorđe Marijanović, Neda Ukraden, "Rezonanca", Kićo Slabinac, "Slavonske lole", "Kristali", Tomislav Ivčić, Duško Lokin, Dalibor Brun, Đo Maračić, Đimi Stanić, Đuka Čaić, Stanko Matejaš, Mate Bulić, "Opatijski suveniri", Oliver Dragojević, "Gušti" i mnogi drugi.

TekstopisacUredi

Poznat je i kao autor stihova za pjesmu "Džuli" s kojom je Danijel Popović osvojio 4. mjesto na Euroviziji 1983. Ista ta pjesma apsolutni je rekorder po broju prodanih ploča u Jugoslaviji s više od milijun (1.000.0000) prodanih i LP-ja i isto toliko singlica. Posebno mu je uspješna suradnja s "Novim fosilima" (Sanja, Moj prijatelj Anu ljubi, Mario, Šu šu, Ja sam šef itd), "Srebrnim krilima" (Šalala šalio se ja, Manuela ća ća ća, Fontana sna, Silvi...itd), Jasnom Zlokić (Pismo, Povedi me, Pjesmo moja itd.).

PjesnikUredi

2006. godine izašla mu je knjiga pjesama "Eterične pjesme", a 2017. zbirka epigrama i aforizama "Bilješke iz Alanfordije".

Pjesma "Zeko i potočić"Uredi

Godine 2009. predložio je da kultna dječja pjesma "Zeko i potočić", koju je napisao njegov otac Branka Mihaljevića, dobije spomenik u Osijeku koji bi se nalazio na Trgu bana Jelačića, ispred zgrade Dječjeg kazališta. Kao alternativu predložen je i Perivoj kralja Tomislava, kraj Drvengrada.[1]

Porodične vezeUredi

Sin je Branka Mihaljevića, skladatelja, književnika, novinara i radijskog urednika. Mariov sin Branimir Mihaljević je aranžer, producent, pjevač i skladatelj.

ReferenceUredi

  1. Glas Slavonije Osijek Online Tomislav Levak: Pjesmi Zeko i potočić spomenik u Osijeku!, 27. IV. 2009.

Leksikon radija i televizije

Eterične pjesme Bilješke iz Alanfordije

Vanjske vezeUredi