Otvori glavni meni
Marija Bistrica
Osnovni podaci
Gradonačelnik Stjepan Muhek
Županija Krapinsko-zagorska
Stanovništvo
Stanovništvo ((2001/2011)) 6.612
Geografija
Koordinate 46°04′N 16°07′E / 46.06°N 16.11°E / 46.06; 16.11
Površina 67 km²
Marija Bistrica is located in Hrvatske
Marija Bistrica
Marija Bistrica
Marija Bistrica (Hrvatske)
Ostali podaci
Poštanski kod 49246 Marija Bistrica


Koordinate: 46° 03′ 36" SGŠ, 16° 06′ 36" IGD
Marija Bistrica je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, a koja administrativno pripada Krapinsko - zagorskoj županiji.

Sadržaj/Садржај

ZemljopisUredi / Уреди

Općina Marija Bistrica proteže se od sjeveroistočnog obronka Medvednice prema sjeveru do rijeke Krapine, s istočne strane omeđena je potokom Žitomirka, a na zapadnoj strani potokom Pinja.

StanovništvoUredi / Уреди

UpravaUredi / Уреди

  • načelnik: Stjepan Muhek dipl.ing elektrotehnike
  • predsjednik Općinskog Vijeća: Josip Klapač

PovijestUredi / Уреди

Mjesto Bistrica dobilo je ime po potoku koji protječe kroz mjesto. Spominje se prvi put 1209. u povelji kojom hrvatskougarski kralj Andrija II. vraća županu Vratislavu njegove zaplijenjene posjede, uključujući i Bistricu. Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto, zove se Marija Bistrica.

GospodarstvoUredi / Уреди

Slavni ljudiUredi / Уреди

Spomenici i znamenitostiUredi / Уреди

  • Hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

ObrazovanjeUredi / Уреди

KulturaUredi / Уреди

ReligijaUredi / Уреди

Tu se nalazi i svetište Majke Božje Bistričke, jedno od najpopularnijih i najposjećenijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Gospin kip zbog opasnosti od Turaka, premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe, 1715. Papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima, koji se ispovijede i pričeste. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke, koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle, crkvu je obnovio i proširio te izgradio cintor oko svetišta. Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke bazilikom minor. Zagrebački je nadbiskup dr. Antun Bauer 1935. okrunio čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju, kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište, Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Održan je Nacionalni euharistijski kongres u Mariji Bistrici 1984.

Slike u cintoru naslikao je Ferdo Quiquerec, a obnovio ih akademski slikar Vladimir Pavlek od 1982. do 1984. Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim, 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu, 12. veljače 2000. U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josip Bozanića, bazilika Majke Božje Bističke, postala je jedna od četiri oprostne crkve. Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije, 18. svibnja 2003.

SportUredi / Уреди

Vanjske vezeUredi / Уреди