Marcel Šnajder
Marcel Šnajder (Dembica, Austro-Ugarska Monarhija 28. 1. 1900 – ?, 1941), jugoslavenski filozof i matematičar, jedan od prvih doktora filozofije u Bosni i Hercegovini za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Marcel Šnajder | |
---|---|
Rođenje | Dębica, Austro-Ugarska Monarhija | 28. 1. 1900.
Smrt | jul 1941. (dob: 41) ?, Lika, Kraljevina Jugoslavija |
Uzrok smrti | ubijen tijekom Holokausta |
Prebivalište | Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |
Nacionalnost | Jugoslaven |
Etnicitet | Jevrej[1][2][3][4] |
Državljanstvo | Kraljevina Jugoslavija |
Alma mater | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu |
Suprug/a | Vera Šnajder |
Djeca | Milica Šnajder |
Biografija uredi
Dr. Marcel Šnajder je rođen u jevrejskoj porodici 28. 1. 1900 godine u Debici (današnja Poljska) za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.[1] Odatle su mu roditelji, u njegovom ranom djetinjstvu, s činovničkom službom prešli u bosansko-hercegovačku provinciju.[1] Klasično gimnazijsko školovanje započeo je u Mostaru i, u godinama Prvog svjetskog rata, nastavio i završio u Travniku. Opseg njegovog talenta i intelektualnog interesa bio je već u ovim gimnazijiskim godinama toliko prostran da ga nije mogao ispuniti program školskog obrazovanja i dosta opsežno, ali pažljivo kontrolisane školske lektire. U godinama nakon rata upisao je univerzitetske studije u Zagrebu i Beču.[3] Studirao je godinu dana u Zagrebu, a zatim u Beču filozofiju tj. čistu filozofiju, matemutiku i fiziku.[2] 1924 godine Marcel je završio studije matematike i filozofije na Zagrebačkom univerzitetu i iste godine predao doktorsku disertaciju pod naslovom "Pokušaj određenja istine", a koju je sa istaknutim uspjehom odbranio 1925 godine.[3] 1924 godine zaposlio se kao profesor matematike i filozofije na "I ženskoj gimnaziji" u Sarajevu,[3] odakle je 1939 godine iz političkih razloga za kaznu bio premješten u Gornji Milanovac, gdje ga je i zatekao Drugi svjetski rat.[2] Njegovo prisustvo odmah se osjetilo u krugu naprednih nastavnika sarajevskih srednjih škola gdje je, zajedno sa Ognjenom Pricom, Stjepanom Tomićem, Jovanom Kršićem i Kalmijem Baruhom unosio novi duh i nova shvatanja o ulozi škole i nastavnika u društvenim kretanjima. Od učenika je tražio mnogo i postizao mnogo, ne sredstvima pritiska, straha i nametnute discipline, nego svojim sistemom nastave iz kojeg je uvijek zračio i njegov pogled na svijet. Marcel nikad nije spadao među one, ne tako rijetke, intelektualce koji su svoja napredna ubjeđenja zadržavali za sebe i u sebi. On ih je smjelo iznosio u javnost u napisima i javnim predavanjima.[3] Kao simpatizer komunizma bio je trn u oku vlastima Kraljevine Jugoslavije, naročito klerofašističkih krugova. Bio je poznat kao izvrstan predavač, velike opšte kulture, i dobar znalac književnosti i umjetnosti. Vladao je ruskim, poljskim, njemačkim i francuskim jezikom.[2]
Obim Marcelovog naučno-publicističkog djela obuhvata preko 40 radova, pretežno objavljenih u časopisu "Pregled"« u periodu od 1932 do 1940 godine, koji se, velikom većinom odnose na filozofske i sociološke teme. U oblast matematike spadaju njegove naučne rasprave, recenzije i udžbenici, te radovi koji su objavljeni u stručnim časopisima i posebnim knjigama, ili preostali u rukopisima.[3] Najvažniji mu je rad prevod Kantova "Vječnog mira", koji je snabdio predgovorom.[2]
Posljednjih dana jula 1941 godine ustaše su uhapsile Marcela zajedno za Perom Pešutom. Odveden je i ubijen iste godine negdje u ustaškim jamama u Lici.[2]
Reference uredi
Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica El Mundo Sefarad. Vidi Wikipedia:Dozvole za objavljivanje (Wikipedia:Dozvole za objavljivanje/El Mundo Sefarad).
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Ognjen Kraus, 1998, str. 90
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Dr Marcel Snajder. El Mundo Sefarad. Preuzeto 30. 10. 2015
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Anto Babić. Dr Marcel Šnajder. Benevolencija (Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine). Preuzeto 30. 10. 2015
- ↑ Šnajder, Marcel. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 18. 3. 2016
Literatura uredi
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj., Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9