Otvori glavni meni
Mani Gotovac
Biografske informacije
Rođenje 12. novembar 1939. (1939-11-12) (79 god.)
Split, Kraljevina Jugoslavija (danas Hrvatska)
Nacionalnost Hrvatica
Obrazovanje
Zanimanje kritičarka, dramaturginja, teatrologinja, spisateljica

Mani Gotovac (djevojačko ime Manda Birimiša) (Split, 12. studenoga 1939.), kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i spisateljica. Prva izbornica Sterijina pozorja i prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta.

Sadržaj/Садржај

ŽivotopisUredi / Уреди

Mani Gotovac rođena je u Splitu, 1939. godine, u znaku škorpiona. Kći je odvjetnika Zdravka Birimiše i glumice Marije Danire.[1] Završila je klasičnu gimnaziju koju su u isto vrijeme pohađali Petar Brečić, Igor Mandić, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić i drugi. Kao studentica piše kazališne kritike, zapošljava se kao novinarka na radiju, piše kritike i eseje o kazalištu koje objavljuje u časopisima Prolog, Scena, Forum, talijanskoj reviji Sipario i drugdje.[1] Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju kod prof. Ive Hergešića na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Živi u Zagrebu, piše prozu, kazališne spise i bavi se dramaturgijom u zemlji i inozemstvu.

Kritike, eseji, teatrološke knjigeUredi / Уреди

  • Prvu kritiku objavljuje u Studentskom listu. Piše o predstavi Idiot prema romanu Dostojevskoga. Kritizira izvedbu zbog kliničkog prikazivanja Idiota. Uređuje kritičke emisije o kazalištu na Radio Zagrebu i vodi kazalište na Televiziji Zagreb u emisiji Film, teatar i... Tiska kazališne kritike u tjedniku Telegram i Hrvatskom tjedniku te je voditeljica Press-a na Dubrovačkim ljetnim igrama. Autorica televizijskih dokumentaraca: Dvije agonije i Sve naše Glorije.
  • Zabranjen joj je rad u visokotiražnim novinama i medijima (1973.–1980.) zbog političkih razloga. Istodobno tiska kazališne eseje u časopisima Prolog, Scena te u talijanskom Sipariu.
  • Surađuje u kreiranju sarajevskoga festivala MES i selektorica je jugoslavenskoga festivala Sterijino pozorje.
  • Objavljuje knjigu teatroloških eseja Tako prolazi Glorija u biblioteci Cekade.
  • Predsjednica je Društva kritičara i teatrologa Hrvatske (1985.-1992.).
  • Objavljuje knjigu teatroloških eseja Dubrovačke mišolovke u izdanju Teatrološke biblioteke.
  • Glavna je i odgovorna urednica časopisa za kazališnu umjetnost Prolog. Prolog postaje članom kazališnih časopisa Europske unije.
  • Piše TV scenarij za kratki film o Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Danijela Marušića.
  • Uređuje knjigu teatroloških eseja Petra Brečića Jedan okvir za zrcalo u izdanju Umjetničkog programa HRT-a.

DramaturgijaUredi / Уреди

Izbor:

Ravnateljica, intendantica, međunarodni kontaktiUredi / Уреди

  • Dugogodišnja članica Vijeća Međunarodnog instituta za mediteransko kazalište sa sjedištem u Madridu.
  • Ravnateljica Teatra &TD. Posvećuje se i istražuje suvremenu hrvatsku i europsku dramu i kazalište. Poziva na suradnju pisce Ivana Vidića, Asju Srnec Todorović, Matu Matišića, redatelje Lukasa Nolu, Ivicu Buljana, [Bobo Jelčić|Bobu Jelčića]]], Bornu Baletića te pjesnika i kantautora Arsena Dedića.
  • Teatar &TD odlazi na gostovanja i međunarodne festivale: Festival kazališta u Caracasu (Venezuela), Mittelfest (Italija), Art Carnuntum (Austrija), Teatar festival (Madrid), kazalište La Mamma (New York).
  • Svjetska praizvedba kazališne verzije romana Pascala Brucknera Ledeni mjesec pod nazivom Gorki gorki mjesec.
  • Međunarodni simpozij na temu Novi ljubavni nered i kazalište u suradnji s Pascalom Brucknerom i teatrologom Joseom Monleonom, direktorom Instituta za Mediteransko kazalište.
  • Umjetnička voditeljica Gradskog kazališta Marina Držića u Dubrovniku.
  • Voditeljica Teatra poezije u Barceloni.
  • Intendantica u HNK Split. Prva intendantica u povijesti hrvatskog kazališta. Otvara malu scenu za suvremeni hrvatski i europski teatar za pisce Filipa Šovagovića, Elvisa Bošnjaka, Juricu Pavičića, Antu Tomića, Ivanu Sajko, redatelje Ivicu Buljana, Sergeja Gorana Pristaša. Uvodi u teatar TBF. HNK Split postaje članom Europske kazališne konvencije te je pozivan je na međunarodne festivale: Bonnski bienalle, Festival u Nici, Festival u Zurichu, Mittelfest, MES, Bruxelles, Liege, Venezuela.
  • Selektorica Bienalla mladih u Torinu.
  • Intendantica HNK Ivana pl. Zajca, Rijeka. Otvara malu scenu Off Zajc za suvremeni hrvatski i europski teatar (dramska spisateljica Nina Mitrović i redatelje Daria Harjačeka i Olivera Frljića). Uvodi u teatar Damira Urbana i Severinu Vučković kao Karolinu Riječku i Barunicu Castelli. HNK Ivana pl. Zajca postaje članom Europske kazališne konvencije. Gostuje na Mediteranskom festivalu u Piccolo teatro di Milano, otvara Međunarodni festival u Rimu, gostuje na Sterijinom pozorju, priređuje Međunarodni simpozij na temu: Nacionalna/narodna kazališta danas.

Autorski projekti - festivaliUredi / Уреди

  • kreira i pokreće Međunarodni festival Riječke ljetne noći[5]. Među brojnim gostima festivala izdvajaju se argentinski tenor Jose Cura koji u Rijeci režira i pjeva u operi Jose Cura: la commedia e finita, japanski koreograf Moe Yamamoto[6], talijanska sopranistica Francesca Patane, španjolsko zračno kazalište Puja. Predstave Mirisi, zlato i tamjan u režiji Vinka Brešana[7] i Lukrecija iliti požderuh u režiji Jagoša Markovića postaju amblem Riječkih ljetnih noći.
  • Pokreće projekt Pisci pod zvijezdama u Rijeci
  • Pokreće Međunarodne multikulturalne susrete - YES ZGB u Zagrebu. Posebni program: Pisci na Cvjetnom

Istraživanje, promjene, rizikUredi / Уреди

Mani Gotovac posvećuje se kazalištu kao prostoru istraživanja u umjetnosti. Njezino kazalište uvijek se izlaže riziku. Ona ne priznaje koncept fotelje i funkcije. Zato ima mnogo pobornika i mnogo protivnika.

Nagrade i priznanjaUredi / Уреди

DjelaUredi / Уреди

  • Tako prolazi Glorija, Zagreb, 1984. (knjiga teatroloških eseja)
  • Dubrovačke mišolovke, Zagreb, 1986. (knjiga teatroloških eseja)
  • Fališ mi. Prva knjiga: zima/proljeće, Zagreb, 2010., (autobiografski roman).
  • Fališ mi. Druga knjiga: jesen/ljeto, Zagreb, 2011., (autobiografski roman).
  • Fališ mi: u proljeću, u jeseni, u ljetu, u zimi, Zagreb, 2013., novo nadopunjeno izdanje,[8] (autobiografski roman).

IzvoriUredi / Уреди

Vanjske povezniceUredi / Уреди