Otvori glavni meni
Manastir Sopoćani i Stari Ras
Flag of UNESCO.svg Svjetska baštinaUNESCO
Manastir Sopoćani2.jpg
 Srbija
Registriran: 1997. (3. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iii
Ugroženost: ne
Referenca: UNESCO

Sopoćani je manastir Srpske pravoslavne crkve koji se nalazi pored izvora rijeke Raške u Starom Rasu, centru srednjovjekovne Srbije.[1]

Zbog svojih iznimnih fresaka Manastir Sopoćani je 1979. zajedno sa kompleksom Stari Ras uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2][3]

Sadržaj/Садржај

HistorijaUredi / Уреди

Manastir Sopoćani izgrađen je u drugoj polovini 13. vijeka (vjerojatno negdje oko 1265.) kao zadužbina kralja Uroša Nemanjića.[1]

Za osmanske vladavine, manastir je nakon nasrtaja, više puta napuštan od monaha, ali su se oni uvijek vraćali u njega i obnovili ga.[1] Sve do 1689. kad su ga Osmanlije zapalili i demolirali, pa je crkva ostala bez krova - tad su ga napustili. Nakon tog je manastir ostao napušten preko 200 godina, sve do 20. vijeka, kad je obnovljen i ponovo stavljen u funkciju. Ono što je kuriozum, je to da je većina fresaka ostala u relativno dobrom stanju.[1]

KarakteristikeUredi / Уреди

Centralni i najbolje očuvani objekt je crkva sv. Trojstva, to je jednobrodna bazilika, kojoj su kupola i zvonik sa narteksom podignuti kasnije sredinom 14. vijeka.[3]

Na crkvi je vidljiv utjecaj romaničke arhitekture, naročito u kamenoj plastici, pa se pretpostavlja da su je izveli klesari sa jadranskog primorja.

Freske u manastirskoj crkvi sv. Trojstva naslikane negdje između 1270. - 1276., spadaju u red najljepših u srpskoj i bizantskoj srednjovjekovnoj umjetnosti.[2] To je bilo vrijeme kad je Konstatinopolis bio u rukama križara, pa su izgleda stvaraoci tih fresaka potražili utočište na dvoru srpskog kralja.[2]

Freske u narteksu, iz kog se ide u dvije kapele, oslikane su (u skladu sa tradicijom) prizorima iz života ktitora i njegove porodice, pa se iz njihove ikonografije da isčitati puno toga o životu na srpskom dvoru u to doba.</ref>[2]

IzvoriUredi / Уреди

Vanjske vezeUredi / Уреди