Manastir Miljkovo
Miljkov manastir, ranije poznat kao manastir Bukovica (do 18. veka). Prvi pisani dokument o manastiru Bukovica datira iz 1374. godine. Te godine knez Lazar svojom Hrisovuljom daruje metohe manastiru Ravanici. Između ostalih se pominje i 'Bukovica Brod na Gložanah na Moravi'.
Ima istorijskih podataka koji govore da je u manastiru Bukovica oko 1420. radila prepisivačka škola.
U 16. i 17. v, u vreme turske vladavine nama podataka o manastiru. U vreme austrijske okupacije Srbije, na geografskoj karti je ucrtan manastir Bukovica, a pretpostavlja se da je ponovnom okupacijom od Turske manastir porušen i spaljen.
Godine 1787. manastir obnavlja Miljko Tomić, trgovac iz Gložana, po kome dobija sadašnje ime - Miljkov Manastir. Miljko je u starijim godinama živeo i umro u manastiru i sahranjen u porti.
Od 1787. preko Miljkovog manastira održavana je veza sa ustanicima Koče Anđelkovića (Kočina krajina).
Resavski knez Petar Erčić - Jakovljević je 1793. na osnovu turskog fermana izabran za Vrhovnog kneza 12 srpskih nahija i počinje obnovu manastira spaljenog posle propasti Kočine krajine.
Krajem 18. veka dolazi iz Lapova sveštenik Miljko Ristić i delotvorno nastavlja sa započetom obnovom. Obnavlja se rad manastirske škole za opismenjavanje i obrazovanje budućih popova, pisara, učitelja. Ovde je školu nešto ranije - 1780-85. pohađao kao mladić kasniji vojvoda Stevan Sinđelić.
U periodu preiprema za podizanje ustanka, Miljkov manastir postaje mesto okupljanja resavskih i šumadijskih ustanika.
Godine 1803. u manastiru se sastaju nahijske starešine i za vođu biraju kneza Petra Dobrnjca, ali on to odbija.
Godine 1808. u znak zahvalnosti manastir dobija od Karađorđa zvono na kome je pisalo 'Liveno za vlade Verhovnog vožda naroda serbskog Georgija Petroviča'. Zvono je 1830. skinuto, odneto u Kragujevac i prvo zazvonilo u slobodnoj Srbiji. Kasnije je poslato u Ravanicu, a od kneza Miloša manastir dobija novo zvono.
Slomom Prvog srpskog ustanka manastir je za odmazdu spaljen i opljačkan. Oko 1820. je delimično obnovljen i nastavlja sa duhovnim radom.
Godine 1926. u manastir su došli ruski emigranti - monasi na čelu sa jeromonahom Amvrosijem Kurganovim, do sada najobrazovanijim duhovnikom u istoriji manastira koji je puno doprineo u obnovi manastira.
Godine 1952. manastir je pretvoren u ženski opštežiteljni, a od dolaska igumanije Doroteje 1967. počinje procvat manastira. 1968. završen je konak sa južne strane, a 1996. sa jugoistočne - bliže crkvi. Obližnji Manstir Dobreš, koji je proglašen za metoh Miljkovog manastira, u obnovi je od 2003.
Manastirska slava je Vavedenje presvete Bogorodice (4. decembar) a tradicionalno se održava proslava Sv. Preobraženja Gospodnjeg (19. avgust) kao zavetina nekadašnjeg naselja u blizini manastira i opštenarodni sabor.
Vanjske veze
uredi- Manastir Miljkovo na sajtu pravoslavlje.nl Arhivirano 2010-04-15 na Wayback Machine-u
- Manastir Miljkovo na sajtu spc-altena.de
- Manastir Miljkovo na sajtu 381info.com
- Manastir Miljkovo - manstir eparhije braničevske Arhivirano 2010-11-28 na Wayback Machine-u
- Manastir Miljkovo na sajtu zdravstveniturizam.com[mrtav link]