Manastir Dobrska Ćelija

Manastir Dobrska Ćelija pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u Dobrskom Selu, u blizini Cetinja, u prostranoj i dubokoj uvali između brda Dobrštaka, Vrtijeljka i Ceklinštaka.[1]

Manastir Dobrska Ćelija
Osnovni podaci
JurisdikcijaMitropolija crnogorsko-primorska
Srpska pravoslavna crkva
Osnivanje15. vijek
OsnivačIvan Crnojević
MestoDobrsko Selo
Država Crna Gora

Prošlost manastira uredi

U 15. veku selo se pominje pod imenom Dobro, a ponegde i Gornje Dobro. Stari naziv selo je dobilo zbog plodnog zemljišta, a današnji zbog položaja kuća koje su do brda. Manastir je sagrađen u vreme Ivana Crnojevića, u 15. veku i smatra se da je bio metoh Cetinjskog manastira. Sam naziv manastira govori da je na tom mestu prvobitno bila isposnica.

U manastiru je živeo crnogorski vladika Sava Očinić u doba kada je razrušen stari Cetinjski manastir. Vladika Sava je sahranjen ispred manastirske crkve gde se i danas nalazi njegova grobnica.

Manastirska crkva uredi

Manastirska crkva posvećena je Uspenju Presvete Bogorodice i u narodu je nazivaju još Crkva Svete Gospođe.[2] Građena je kao jednobrodna građevina sa polukružnom oltarskom apsidom, jednodelnim zvonikom na preslicu i tremom.

Na zapadnu fasadu se naslanja prostrani trem, koji nose dva ozidana masivna stuba i dva drvena. Strane trema imaju delimično podignute zidove koji stvaraju neku vrstu kamene klupe koji se produžava i uz zapadnu fasadu crkve. Konstrukcija trema je od drveta, a popločan je kamenim pločama. Unutrašnjost crkve je zasvedena poluoblnčastim svodom, ojačanim sa dva poprečno postavljena luka. Pod je od kamenih ploča.

Ikone na ikonostasu su novijeg datuma i rad su igumanije manastira Brčeli, mati Elikonide. U crkvi se čuva delić moštiju Svetog Agatonika.

Manastirski konak uredi

Manastirski konak predstavlja posebnu arhitektonsku vrednost sa prizemljem građenim u vidu niza lukova, od fino tesanog kamena. Konak predstavlja jedan od najlepših i najbolje očuvanih primera narodnog graditeljstva u sklopu sakralnog kompleksa.

Petar II Petrović Njegoš je 1842. godine u manastiru u Dobrskom Selu otvorio narodnu školu, kao drugu otvorenu školu u tadašnjem delu slobodne Crne Gora. Škola je u manastiru radila do 1948. godine.

Danas u Ćeliji Dobrskoj žive nastojateljica mati Olimpijada (Vuković) i monahinja sestra Hristina.

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. Svetigora/Manastir Dobrska Ćelija[mrtav link]
  2. „SPC/Slava manastira Dobrska ćelija”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-26. Pristupljeno 2017-06-16. 

Spoljašnje veze uredi