Malopoljska (polj. Małopolska, lat. Polonia Minor – "Mala Poljska") je ime za jednu od historijskih regija Poljske.[1]

Malopoljska
Małopolska
Karta Poljske sa pozicijom Malopoljske
Karta Poljske sa pozicijom Malopoljske
Karta Poljske sa pozicijom Malopoljske

Danas postoji pod sličnim imenom jedno od 16 Poljskih vojvodstavaMalopoljsko vojvodstvo, ali na znatno manjem teritoriju.[1]

Drevna Malopoljska prostirala se od Czestochowe na zapadu do Lublina na istoku, i od planina Zapadnih Karpata na jugu do blagih brežuljaka i zelenih dolina na sjeveru.[1]

To je kraj gornjeg sliva rijeke Visle pored Krakova, u kom je još od antike živjelo zapandoslavensko pleme Vislani. Krakov je 1038. postao Poljska prijestolnica, sa kraljevskom rezidencijom na brdu Wawel iz koje puca pogled na grad.[1]

Na brežuljku Krakovskog starog mjesta se još uvijek mogu vidjeti ostaci crkve iz 10. vijeka. A dokaze o još starijem naselju iskopali su arheolozi na glavnom trgu Starog mjesta ispod temelja crkve sv. Vojtjeha Praškog iz 10. vijeka, to je bio paganski spomenik.[1]

U novije vrijeme, od Podjele Poljske (17951914) – Malopoljska je bila austrijska pokrajina Galicija.[1] Kako je austrijska vladavina nad Malopoljskom bila nešto liberalnija u usporedbi sa prusko - njemačkom u Šleziji ili ruskom u Kongresnoj Poljskoj - Malopoljska je postala mjesto u kom se poljski patriotizam najeksplicitnije izrazio. [1]

Iz Malopoljske je najviše objekata iz Poljske upisano na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi, to su; Krakovsko staro mjesto, Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj, Auschwitz, Kalvarija Zebrzydowska i rudnici soli Wieliczka i Bochnia.[2]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 Malopolska (Little Poland) (engleski). University at Buffalo. Arhivirano iz originala na datum 2011-06-04. Pristupljeno 25.01.2021. 
  2. O Małopolsce (poljski). Oficjalny portal województwa małopolskiego. Pristupljeno 25.01.2021. 

Vanjske veze uredi