Otvori glavni meni

Mallorca je najveći otok u Španjolskoj. Nalazi se u Sredozemnom moru i dio je arhipelaga Balearskih otoka (katalonski: Illes Balears, španjolski: Islas Baleares). Kao i drugi Balearski otoci, Ibiza, Formentera i Menorca, otok je popularno turističko odredište. Od šezdesetih godina 20. vijeka, postala je sinonim za masovni turizam. Ime potiče od latinskog insula maior, "veliki otok"; kasnije Maiorca. Glavni grad otoka, Palma de Mallorca, je također i glavni grad autonomne pokrajine Balearski otoci. Himna Mallorce je La Balangera.

Mallorca
Mallorca.jpg
Podaci
Arhipelag Baleari
Država  Španjolska
Površina 3.640.11 km²
Broj stanovnika 790.763

HistorijaUredi

Osnivanje MallorceUredi

Mallorca je bila nastanjena od prahistorije. Otkriveni su grobovi i tragovi naselja iz paleolitskog doba (6000. – 4000. pr. Kr.). Rimljani su zauzeli otok 123. pne. pod vodstvom Kvinta Cecilija Metela. Otok je pod rimskom vladavinom procvjeta, a u to vrijeme su osnovani gradovi Pollentia (Alcudia) i Palmaria (Palma de Mallorca). Na otoku je razvijana maslinarstvo i vinogradarstvo, a proizvodila se i sol. Majorkanski vojnici su bili cijenjeni u rimskim legijama zbog svoje vojne vještine.

Vandali su opustošili otok 426., a pripojili su ga svome carstvu 465. godine Godine 534. Mallorcu je osvojio Bizant i upravljao njome kao dijelom provincije Sardinije. Pod bizantskom vlašću je podignut veći broj crkava. Ali od 707. otok su neprestano napadali Saraceni iz Sjeverne Afrike.

Kordopski Emirat je 902. zauzeo Mallorcu, donijevši novo razdoblje prosperiteta otoku, kad je kao Kalifat bio na vrhuncu, Mauri su unaprijedili poljoprivredu navodnjavanjem, a razvili su i lokalne zanate. Kad se Kordopski Kalifat 1015. raspao, započela je era opadanja. Mallorca je došla pod upravu vladara Denija, a u periodu 1087. - 1114. egzistirala je kao nezavisna taifa. Međutim, jedna ekspedicija iz Pise i Katalonije je 1114. osvojila otok i držala Palma de Mallorcu pod opsadom 8 mjeseci. Kad je grad pao, osvajači su se povukli, a zamijenili su ih Almoravidi iz Sjeverne Afrike, koji su vladali do 1203. godine. Almoravide je istjerala dinastija Almohada koji su vladali do 1229. Iskoristivši konfuziju i nerede, kralj Jaime I od Aragona je izvršio invaziju sa 15.000 vojnika i 1.500 konja, i anektirao otok Aragonskoj kruni nakon tromjesečne vojne kampanje. Nakon smrti Jaimea I 1276. na bazi njegovog testamenta sinovi su podijelili kraljevstvo. Jaime II postao je kralj nove Kraljevine Mallorce, a Pedro III Krune Aragona. Pedro IV od Aragona je 1344. zauzeo otok i Baleare i i ponovno ih anektirao u Krunu Aragona. Kruna Aragona se 1479. se brakom između Fernanda Aragonskog i Izabele od Kastilje ujedninila sa Krunom Kastilje. Početkom 18. vijeka završen je Rat za španjolsko naslijeđe ujedinjenjem španjolske monarhije. Nakon tog je 1716. dekretom iz Nueva Plante, Mallorca je postala dio španjolske provincije Baleari, koja odgovara današnjoj Autonomnoj pokrajini Baleari.

Palma de MallorcaUredi

Glavni grad Mallorce - Palma de Mallorca, osnovan je kao rimski logor nazvan Palamarija na ostacima talajotskog naselja. U burnoj historiji grad su nekoliko puta pustošili Vandali u vrijeme raspada Rimskog carstva. Kasnije ga osvaja Bizant, koloniziraju Mauri (koji su ga nazvali Medina Mayurqa), a među posljednjim osvajačima bio je aragonski kralj Jaime I - Osvajač. Od 1983. Palma je glavni grad Autonomne pokrajine Baleari.

20. vijek i danasUredi

Od polovice 20. vijeka rast masovnog turizma radikalno je promijenio fizionomiju i grada i otoka, pretvorivši ga u privlačno destinaciju za strane turiste i za radnike iz kontinentalne Španjolske. To je doprinijelo velikim promjenama u tradiciji, sociolingvističkoj mapi, urbanizaciji i kupovnoj moći. Zahvaljujući turizmu Palma de Mallorca je značajno napredovala. Godine 1960. Mallorca je imala 500.000 turista, dok je 1997. imala 6.739.700. Godine 2001., više od 19.200.000 putnika prošlo je kroz aerodrom Son Sant Joan u Palmi, uz dodatnih 1,5 milijuna koji su došli brodovima.

U 21. vijeku, plan urbanog razvoja, tzv. Pla Mirall ("Plan ogledalo"), privukao je veliki broj radnika imigranata izvan Evropske unije, naročito iz Afrike i Južne Amerike. Lokalne novine Diario de Mallorca objavile su 14. novembra 2005. tvrdnje da je CIA koristila aerodrom na otoku za program tajnog transporta osumnjičenih za terorizam.

GeografijaUredi

Mallorca ima dvije planinske regije od kojih su obe dugačke oko 70 km. Oni se nalaze na sjeverozapadu (Serra de Tramuntana ili Tramuntana) i na istočnoj trećini otoka. Najviši vrh na Mallorci je Puig Major (1.445 m) na Serra de Tramuntani. Na njemu se nalazi vojno područje, a obližnji vrh Puig de Masanella je najviši dostupni vrh (1.364 m). Na sjeveroistočnoj obali nalaze se dva zaljeva: Badia de Pollença i veći Badia d'Alcúdia. Sjeverna obala je uglavnom strma i ima mnogo grebena. Središnje područja koja se širi oko Palme je plodna ravnica poznata kao Es Pla.

Klima je mediteranska, sa više padalina na Serra de Tramuntana. U ravnici su ljeta topla, zime umjerene do hladne, a najhladnije su na planini Tramuntai; u ovom dijelu otoka nisu neuobičajene snježne padaline tijekom zime.

Pored otoka se nalaze dva mala nenastanjena otoka: Cabrera (jugoistočno od Palme) i Dragonera (zapadno od Palme).

UpravaUredi