Magnetna rezonantna angiografija

Magnetna rezonantna angiografija (MRA), je „imaging“ tehnika (tehnika slikovitog prikaza) na bazi magnetne rezonance (engl. Magnetic Resonance Imaging) koja se koristi u dijagnostici promena na krvim sudovima. Magnetna rezonantna angiografija se koristi za generisanje snimaka arterija, kod procene stenoze (suženja), okluzija (začepljenja) ili aneurizme (dilatacije-proširenja) krvnog suda i mogućeg rizika ruptura. MRA se najčešće koristi za procenu stanja arterija vrata i mozga, grudnog koša i trbušne aorte, arterija bubrega, i nogu.[1]

Magnetna rezonantna angiografija
(radiološka procedura)
Intervencija
Angiogram sačinjen na uređaju za MRA
ICD-9-CM88.94

Magnetna rezonantna angiografija (MRA), koristi snažno elektromagnetno polje, koje proizvodi radio-talasa koji se generišu uz pomoć računara i računarskih programa u detaljne slike. MRA angiografija ne koristi jonizujuće zračenje rentgena, te je znatno bezbednija metoda i može se češće ponavljati u dijagnostici istih bolesnika. MRA se može obavljati bez ili uz upotrebu angiografskog kontrasta, koji se ubrizgava obično u venu na ruci.

Oprema uredi

 
Savremeni uređaj za MRI

Uređaja za MRA sastoji se od velikog cilindra u obliku cevi, koji na krajevima može biti zatvoren ili otvoren. Cilindar je okružen kružnim elektro-magnetima koji proizvode magnetno polje u čijem sredšnjem delu se nalazi ležaj za smeštaj ispitanika. Snaga magnetnog polja uređaja za MR izražava se u jedinicama Tesle (T) i kreće se od 0,2 do 3T (neki eksperimentalni uređaji imaju snagu veću od 8T).

Neki uređaji za MR su dizajnirani tako da elektromagnet u potpunosti okružuje bolesnika, a drugi su otvoreni sa strane. Obično su otvoreni MR „male snage“ i najčešće se koriste za ispitivanje bolesnika sa znacima klaustrofobije ili za one koji su veoma gojazni. Novija generacija otvorenih MR uređaja obezbeđuju veoma visok kvalitet snimaka za razne vrste ispitivanja, za razliku od otvorenih uređaja za MR, sa starijim elektromagnetima koji ne obezbeđuju isti takav kvalitet snimka. Određene vrste ispitivanja ne mogu se obaviti korišćenjem otvorenih MR. Radna stanica računara koji obrađuje snimljene podataka nalazi se u posebnoj sobi do uređaja za MR.

Za razliku od konvencionalnih rentgena i pregleda kompjuterizovanom tomografijom (ST – skener), MR ne emituje jonizujuće zračenje. Umesto toga, jezgra elektromagneta, produkuju radio talase koji preusmeravaju osu okretanja protona, koji su jezgra atoma vodonika, u jakom elektromagnetnom polju.

Zašto protoni atoma vodonika? Zato što je atom vodonika najzastupljeniji u telu, jer svaki molekul vode sadrži dva atoma vodonika, a više od 2/3 mase tela čini voda.

Magnetno polje proizvodi električna struja koja prolazi kroz namotaje žice u većoj jedinici uređaja za MR. Ostali namotaji, se nalaze u drugim delovima aparata, odnosno oko dela tela koji se osvetljava, slanjem i prijemom radio-talasa, signala koji se proizvode i detektuju u kalemovima uređaja.

Tehnika snimanja uredi

 
Kontrastno sredstvo koje se koristi kod MRA
  • MRA se obično radi o ambulantnim uslovima.
  • Ispitanik se postavlja u ležećem položaju na pokretni sto i kaiševima se fiksira za njega kako bi održao pravilan položaj tela tokom snimanja.
  • Mali uređaji koji sadrže namotaje žice sposobne za slanje i prijem radio-talasa mogu biti postavljeni u blizini ili pored dela tela koji se ispituje.
  • Ako se u toku MRA koristi kontrast sestra ili lekar ispitaniku postavljaju intravensku liniju, najčešće na ruci, kroz koju se posteuno ubrizgava kontrast. Nakon početne serije skeniranja bez kontrasta, sledeći niz snimaka će biti snimljen u toku ili nakon ubrizgavanja kontrasta.
  • Za vreme snimanja medicinsko osoblje se nalazi u komandnoj sobi odakle upravljaju i kontrolišu tok snimanja.
  • Kada je ispitivanje završeno, ispitanik čeka izvesno vreme dok radiolog proverava snimke kako bi u slučaju potrebe mogao da sačini i dodatne.
  • Nakon završenog snimanja intravenska linija se uklanja.
  • MRA uglavnom uključuje više radnih procesa (sekvenci), od kojih neki mogu trajati nekoliko minuta, a ceo postupak snimanja obično traje od 30 do 60 minuta.

Ograničenja uredi

  • Za razliku od CT-angiografije, MRA nije u stanju da sačini slike depozita kalcijuma.
  • Ponekad se snimci načinjeni MRA nekih arterija ne podudaraju sa onima dobijenim konvencionalnom kateter angiografijom.
  • MRA malih krvnih sudova, može ponekad praviti poteškoće, a ponekad može biti teško i da se odvoje prikazi arterija od vena.
  • Kod ispitanika koji ne mogu duže da leže, ili kod onih koji se ne mogu položiti na leđa, snimci načinjeni MRA mogu biti lošeg kvaliteta.
  • Neki testovi u toku MRA, zahtevaju od ispitanika da zadrže dah 15 do 25 sekundi kako bi se dobio dobar i kvalitet snimaka MRA, što može stvarati poteškoće kod snimanja određenih bolesnika.
  • MRA je teško obaviti kod uznemirenih, zbunjenih ili osoba sa jakim bolovima, jer kod takvih osoba postoje poteškoće da duže leže u toku snimanja.
  • Izuzetno gojazne osobe ne mogu da stanu u otvor konvencionalnih aparata za magnetnu rezonancu.
  • Prisustvo implantata ili drugih metalni predmet, ponekad otežava dobijanje jasne slike kao i pomeranja pacijenta koje može da ima isti učinak.
  • Iako nema dokaza, da magnetna rezonanca šteti plodu, trudnicama se ne preporučuje MRA, osim ako je medicinski to neophodno

Neželjeni efekti uredi

MRA pregled ne predstavlja skoro nikakav rizik za prosečnog pacijenta kada se primene sve propisane sigurnosne smernice. Ali i pored toga moguća je pojava sledećih neželjenih efekata;

  • Strah od zatvorenog prostora.
  • Mučnina
  • Vrtoglavica koja se javlja zbog dužeg ležanja u toku pregleda (ortostatska hipotenzija)
  • Nagon na povraćanje se može javiti jedan do dva minuta nakon injektiranja kontrasta ali nestaje nakon nekoliko sekundi.
  • Svrab
  • Alergijske reakcije raznog intenziteta sve do anafilaktičkog šoka.
  • Bronhospazma (smanjenje veličine disajnih puteva), što izaziva teškoće u disanju.
  • U slučaju trudnoće, kada se koristi kontrastno sredstvo, javlja se njegovo izlučivanje preko majčinog mleka. Zato se savetuje majkama da prestanu sa dojenjem 2 dana nakon angiografije).[2]

Indikacije uredi

  • Aneurizma aorte, u grudnom košu i trbuhu, ili na drugim velikim krvnim sudovima.
  • Ateroskleroza karotidne arterije na vratu, koje mogu ograničiti protok krvi do mozga i izazvati moždani udar.
  • Dijagnostika malih aneurizmi i drugih malformacija na arterijama mozga.
  • Ateroskleroza i suženja krvnih sudova na nogama i priprema bolesnika za endovaskularne intervencije ili operacije.
  • Bolest arterija bubrega, ili sagledavanje protoka krvi, kako bi se izvršile pripreme za transplantaciju bubrega.
  • Kao interventna radiološka metoda u hirurgiji bolesti krvnih sudova, kao što je usađivanje stentova ili procena stanja posle implantacije stenta.
  • Otkrivanje povrede jedna ili više arterija u vratu, grudima, trbuhu, karlici i udovima kod povređenih bolesnika.
  • Procena vaskularizacije tumora pre operacije ili drugih postupaka, kao što je embolizacija ili selektivna unutrašnja zračna terapija.
  • Dijagnostika disekcija ili razdvajanja na grudnoj ili trbušnoj aorti ili njenim glavnim granama.
  • Dijagnostika obima ateroskleroze u koronarnim arterijama i izbor hirurške metode, kao što je koronarni bajpas.
  • Dijagnostika nekih endokrinih bolesti
  • Dijagnostika plućne embolije (ugrušaka krvi iz vena nogu).

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. Stuber M, Botnar RM, Danias PG, et al. Contrast agent-enhanced, free-breathing, three-dimensional coronary magnetic resonance angiography.J Magn Reson Imaging 1999;10(5):790–799.
  2. Angiographie na Vulgaris-medical.com, Pristupljeno 11. 4. 2013.

Galerija uredi