Mađari u Vojvodini

Mađari su druga po veličini etnička grupa Autonomne Pokrajine Vojvodine. Prema popisu iz 2002. godine, 290.207 Mađara živi u Vojvodini, što je 14,28% od ukupnog stanovništva. Ukupan broj Mađara u Srbiji je 293.299, što je 3,91% populacije Srbije. Govore mađarskim jezikom i najveći deo je rimokatoličke veroispovesti. Mađarski je jedan od šest službenih jezika u Vojvodini.

Narodna nošnja Mađara iz Kupusine i Doroslova koja porijeklom dolazi iz mađarskog sela u Hrvatskoj Dalj Planina

Istorija uredi

Delove današnje Vojvodine, koji su uključeni u sastav Ugarske u 10. veku, počeli su da naseljavaju Mađari. Posle otomanskog osvajanja teritorije današnje Vojvodine u 16. veku, najveći deo mađarskog stanovništa je napustio region. Mađari su ponovo počeli da naseljavaju delove današnje Vojvodine posle uspostave Habzburške vlasti krajem 17. i početkom 18. veka. Prema popisu iz 1880., Mađari su bili treća po veličini etnička grupa u regionu sa 22,6% (najviše je bilo Srba (35,5%), zatim Nemaca (24,4%)). Po narednom popisu iz 1890, Mađari su bili druga po veličini etnička grupa (24,4%) (Srba je bilo 34,4%, a Nemaca 24,2%). Procenat Mađara je porastao na 28,1% po popisu iz 1910, a od 1918. opada, da bi ih 2002. godine bilo 14,28%.

Rasprostranjenost uredi

Preko 59% Mađara u Srbiji živi u njenom severnom delu, gde u osam opština čine apsolutnu ili relativnu većinu. Opštine sa apsolutnom mađarskom većinom su: Kanjiža (86,52%), Senta (80,51%), Ada (76,64%), Bačka Topola (58,94%), Mali Iđoš (55,92%) i Čoka (51,56%). Opštine sa relativnom mađarskom većinom su Bečej (48,83%) i Subotica (38,47%). Grad Subotica je obrazovni, kulturni i politički centar vojvođanskih Mađara.

Naselja u Vojvodini sa mađarskom većinom uredi

 
Etnički sastav Vojvodine prema popisu iz 2002. (po opštinama)
 
Mađari u Vojvodini prema popisu iz 2002. (po opštinama)
 
Mađari u Vojvodini prema popisu iz 2011. (po opštinama)
 
Narodna nošnja Mađara iz Skorenovca

Spisak naselja u Vojvodini sa apsolutnom ili relativnom mađarskom većinom (po popisu iz 2002).

Grad Subotica (mađ. Szabadka város)}-):

Opština Bačka Topola (mađ. Topolya község):

Opština Mali Iđoš (mađ. Kishegyes közság):

Opština Kanjiža (mađ. Magyarkanizsa község):

Opština Senta (mađ. Zenta község):

Opština Ada (mađ. Ada község):

Opština Bečej (mađ. Óbecse község):

Opština Čoka (mađ. Csóka község):

Opština Novi Kneževac (mađ. Törökkanizsa község):

Opština Kikinda (mađ. Nagykikinda község):

Opština Nova Crnja (mađ. Magyarcsernye község):

Opština Žitište (mađ. Begaszetgyörgy község):

Grad Zrenjanin (mađ. Nagybecskerek község):

Opština Sečanj (mađ. Torontálszecsány község):

Opština Kovačica (mađ. Antalfalva község):

Opština Plandište (mađ. Zichyfalva község):

Opština Vršac (mađ. Versec község):

Opština Bela Crkva (mađ. Fehértemplom község):

Opština Kovin (mađ. Kevevára község):

Opština Pančevo (mađ. Pancsova község):

Opština Irig (mađ. Ürög község):

Opština Odžaci (mađ. Hódság község):

Opština Sombor (mađ. Zombor község):

Opština Apatin (mađ. Apatin község):

Pored navedenih opština, Mađari čine značajnu manjinu i u opštinama Temerin (mađ. Temerin), Srbobran (mađ. Szenttamás), Novi Bečej (mađ. Törökbecse), Novi Sad (mađ. Újvidék) i Kula (mađ. Kúla).

Kultura i informisanje uredi

  • Mađar So (Magyar Szó), su dnevne novine na mađarskom jeziku, koje izlaze u Subotici, Senti i Novom Sadu. Do 2006. sedište lista je bilo isključivo u Novom Sadu.
  • Het Nap (Hét nap), nedeljnik iz Subotice
  • Čaladi ker (Családi kör), nedeljnik iz Novog Sada
  • Hid (Híd), književni časopis iz Novog Sada
  • Izenet (Üzenet), književni časopis iz Subotice
  • Symposion, književni časopis iz Novog Sada
  • EX-Symposion, književni časopis iz Vesprema, osnovan od strane pisaca koji su početkom devedesetih godina emigrirali iz Vojvodine u Mađarsku, objavljuje pisce iz Vojvodine
  • Orbis (Orbis), dvojezični književni časopis iz Kanjiže
  • Šikolj (Sikoly), književni časopis iz Mužlje
  • Vajdašag Ma (Vajdaság Ma), informativni internet portal
  • Vajdašag Portal (Vajdaság Portál), informativni internet portal
  • zEtna (zEtna), književni internet portal
  • Arač (Aracs), časopis za pitanja iz društvenog javnog života, izlazi u Subotici

Poznati vojvođanski Mađari uredi

 
Monika Seleš (1995)

Političke organizacije uredi

Najveće mađarske političke partije u Vojvodini su:

Sve četiri stranke učestvuju u lokalnim vlastima u opštinama Vojvodine u kojima je mađarsko stanovništvo većinsko (pogledati članak: Mađarska regionalna samouprava). Savez vojvođanskih Mađara (SVM) učestvuje u vlasti Autonomne Pokrajine Vojvodine. Na parlamentarnim izborima 2007. SVM je dobio tri mandata u Narodnoj skupštini Republike Srbije. Nakom izbora 2008, izborna lista „Mađarska koalicija“ koju čine Savez vojvođanskih Mađara, Demokratska stranka vojvođanskih Mađara i Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara, dobila je 4 mandata u Skupštini Srbije.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi