Mađari

(Preusmjereno sa stranice Mađar)


Mađari su ugro-finski narod koji uglavnom živi u Srednjoj Evropi.

Mađari
magyarok
Sveti Stjepan IMatija KorvinGábor BethlenBéla Bartók
Tivadar KosztkaJános BolyaiLoránd EötvösJózsef Eötvös
Ukupna populacija

cca. 15 miliona

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Centralna Evropa cca. 10,65 mil.
 Mađarska 9,967.921  (2001) [1]
 Slovačka 520.528  (2001) [2]
 Češka 14.672  (2001) [3]
 Njemačka 120.000  (2004) [4]
 Austrija 40.583  (2001) [5]
 Slovenija 6.243  (2002) [6]
Jugoistočna Evropa cca. 1,75 mil.
 Rumunija 1,434,377  (2002) [7]
 Srbija 293,299  (2002) [8]
 Hrvatska 16.595  (2001) [9]
 Makedonija 2,003  (2002) [10]
 Bosna i Hercegovina 893  (1991) [11]
Istočna Evropa 160.000
 Ukrajina 156.600  (2001) [12]
 Rusija 3.768  (2002) [13]
Zapadna Evropa 120.000
 Ujedinjeno Kraljevstvo 80.135  (2001)
 Irska 3.328  (2006) [14]
Sjeverna Amerika cca. 1,9 miliona
 Sjedinjene Američke Države 1,563.081  (2006) [15]
 Kanada 315.510  (2006) [16]
Južna Amerika 100.000 [15]
 Brazil 80.000 [17]
 Argentina 40–50.000 [18]
 Čile 40,000[nedostaje referenca]
Azija
 Filipini 1,114
Australazija  (AUS / NZ) 62,000 [15]
 Australija 55,000[nedostaje referenca]
 Novi Zeland 214
Jezik/ci
mađarski
Religija
Uglavnom rimokatoličanstvo i protestantizam (uglavnom Reformirana i luteranska; također unitarijanci), a postoje i grkokatolici, judaisti i nevezani uz religiju.

Najviše su naseljeni u matičnoj domovini Mađarskoj, gdje ih ima 10,5 milijuna. Osim u Mađarskoj, Mađara ima i u Rumunjskoj (2 milijuna), Sjedinjenim Američkim Državama (750.000), Slovačkoj (600.000), Srbiji (Vojvodina) (300.000) i Ukrajini (180.000).

Vuku porijeklo sa Urala, a na današnja područja doselili su se u 9. stoljeću. Govore mađarskim jezikom koji pripada ugro-finskoj skupini jezika.

Mađari su uglavom Rimokatolici.

Kratka povijest: Mađarsko porijeklo i ime

uredi

Mađarski narod na području današnje Mađarske i području susjedne Rumunjske, gdje ih živi znatan dio, razlikuju se po govoru od svih ostalih susjednih naroda. Njihovi najbliži srodnici u Europi su Finci, narod koji živi od njih daleko na sjeveru, i čiji su preci prije nekih 10,000 godina naseljavali područje između današnje Finske i Urala. Po ova dva naroda, Mađarima ili Ugrima i Fincima prozvana je je ova grupa imenom Ugro-finski narodi, i vodi se kao dio velike uralske porodice naroda i jezika. Unutar same ugarske grupe postoji podjela na Obske Ugre, koji su i danas naseljeni u sibirskoj pradomovini, na području današnjeg Hanti-mansijskog autonomog okruga, to su Voguli i Ostjaci, i onu ugarsku grupu koja do ranog 9. stoljeća prodire u područje između donjeg Dnjepra i ušća Dunava, da bi pod pritiskom Pečenega, pod vodstvom Árpáda, osnivača dinastije Arpadovića, prešla Karpate i nastanila se u kasnom 9. stoljeću na područje Panonske nizine u kraj između Dunava i Tise. Ovdje će osnovati državu. Ovi vješti konjanici ipak prodiru čak u središnju Europu, a zaustavlja ih tek 955. Oton I. Veliki u bici kod Lechfelda, blizu današnjeg Augsburga. Pod vodstvom Stjepana I. Svetog, Mađari osnivaju državu i primaju kršćanstvo.

Podgrupe Mađara Među Mađarima danas se još razlikuje nekoliko posebnih etničkih skupina, to su Čango u Bacău i Moldaviji i Sekelji u istočnoj Transilvaniji. Nadalje njihovog su porijekla i Mađarabi naseljeni duž Nila u Egiptu i Sudanu. Narod Jasi (Jászok) u središnjoj Mađarskoj (Jász-Nagykun-Szolnok), mogli bi biti osetskog porijekla, oni u Mađarsku dolaze sa Kumanima u 13. stoljeću. Jasi su izvorno govorili jaškim dijalektom, dok se danas smatraju Mađarima i govore mađarski.

Proto-Mađari i Mađari: povijest i običaji

uredi

Ime federacija Onogur ili deset strijela' ušla je moguće kroz druge jezike u ime kasnije države Mađarske ili Hungarije, pa se još u njemačkom naziva 'Ungarn' . Mađari su bili konfederacija od 7 plemena, Jenô, Kér, Keszi, Kürt-Gyarmat, Megyer, Nyék i Tarján a sa još neki plemenima (Kumani i Kavari) dolaze u dolinu Dunava 895. ili 896. Sa Kavarima i Kumanima Mađari su u stepi dugo zajednički koegzistirali. Njihov porijeklo međutim bilo je drugačije, jezično su srodni Obskim Ugrima. Árpádova mađarsko-kavarska konfederacija vjerojatno je bez većih problema asmilirala ostatke Huna i Avara jer se u kulturi nisu mnogo razlikovali.

Preci današnjih Mađara u stara vremena, negdje u 4. mileniju prije Krista žive sa ostalim ugarskim precima istočno od Urala. Tijekom brončanog i ranog željeznog doba nalaze se u šumovitim stepama zapadnog Sibira gdje sa ostalim ugarskim plemenima žive od lova i ribolova. U 2. mileniju prije Krista dolazi do velikih promjena u načinu života. Počinju se baviti uzgojem stoke. Na mjestima gdje su se nalazila naselja pronađene su kosti ovaca, goveda o konja, a bave se i uzgojem pšenice, ječma i prosa. Ovi Ugri imaju već predmete od bronce, prakticiraju se žrtvovanja pića, hrane i životinja, i proizvode kumis. Mrtve sahranjuju sa poputbinom (hrana i piće) i i žrtvuju se konji i ovce u njihovu čast. Do separacije dolazi vjerojatno najkasnije u ranom prvom milenijumu prije krista, odnosno između 1000. pne. i 500. pne. ili u željezno doba. Budući Obski Ugri otići će prema Obu, a proto-Mađari duž rijeka Irtiš-Isim-Tobol, a u 6 stoljeću pne. i 5. stoljeću iza Krista nalaze se u šumovitim stepama Sargatka. Iz nekog razloga u 5. stoljeću doći će do pokreta koji ih vode prema Europi, negdje u krajeve između Volge i Urala, a njega će izvjesni Julianus barát (dominikanski redovnik) 1236. nazvati Magna Hungaria ('stara' ili 'velika' Hungarija). Ovi proto-Mađari već imaju predmete od srebra i drugog metala. Od 700. do 750. Magna Hungaria se polako napušta. Mađari sele na jug, duž Volge, a 850-ih nalaze se između Dnjepra i istočnih Karpata. Godina 894. sa Mađarima ulazi u savez bizantski car Leon VI. Mudri, protiv bugarskog kana Simeona. Árpád šalje svoga sina Leventea (Levente) i ovaj ih potuče i pohara gradove Pliszka i Madara. Već iduće godine oni prelaze Karpate, a tu će započeti njihova nova povijest.

Izvori

uredi

Eksterni linkovi

uredi