Luxembourg

(Preusmjereno sa stranice Luksemburg (grad))

Luxembourg (luksemburški: Lëtzebuerg, njemački: Luxemburg, francuski: Luxembourg) je glavni grad od 95,058 stanovnika[1] Velikog Vojvodstva Luksemburg na sjeverozapadu Evrope.

Luxembourg
Panorama centra sa trga Metz
Panorama centra sa trga Metz
Panorama centra sa trga Metz
Koordinate: 49°36′N 6°7′E / 49.600°N 6.117°E / 49.600; 6.117
Država  Luksemburg
Kanton Luksemburg
Vlast
 - gradonačelnik
Površina
 - Ukupna 51.46 km²
Visina 273 metara[1]
Stanovništvo (2011.)
 - Urbano područje 95,058 [1]
 - Područje utjecaja 151,592[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Karta
Luxembourg na mapi Luksemburga
Luxembourg
Luxembourg
=Pozicija grada u Luksemburgu

Luxembourg je jedna od prijestolnica (uz Bruxelles i Strasbourg) Evropske unije, u njemu se nalazi nekoliko važnih institucija kao što su; Evropski sud pravde, Evropski revizorski sud, Sekretarijat evropskog parlamenta, Evropska investiciona banka i Evropski investicijski fond.

Geografske karakteristike uredi

Luxembourg se nalazi na jugoistoku zemlje. Grad leži na pješčenjačkoj visoravni u kojoj su rijeka Alzette i njezina pritoka Petrusse urezale duboke kanjone. Na meandru Alzette na kamenitom rtu Bock (Bouc) koji je sam po sebi odlična prirodna fortifikacija, još su Rimljani, a kasnije i Franci, podigli utvrdu, oko koje se razvio srednjovjekovni grad.[2]

Stari grad sastoji se od preostalih bedema luksemburškog zamka i utvrde, Velike vojvodine palače, katedrale Notre-Dame, koju su jezuiti počeli graditi 1613. i završili 1621. i drugih historijskih građevina.[2] Grad se konačno proširio prema zapadu, sa predgrađima Grund, Clausen i Pfaffenthal, podignutim u dolini rijeke ispod Starog grada. Novi kvartovi grada povezuni su mostovima.[2]

Historija uredi

 
Donji grad
 
Američko groblje

Historija grada i istoimene grofovije počela je 963. kad je ardenski grof Sigfried, razmjenom postao vlasnik malene fortifikacije Lucilinburhuc koju je pretvorio u svoju rezidenciju, iz nje je izrastao današnji grad.[2] Zbog tog i ime grada ima porijeklo u tom starom imenu koje je značilo - Mala tvrđava.[2]

Tokom perioda od 400 godina, Luksemburški zamak više puta je napadnut i obnovljan, a napadali su ga Španjolci , Austrijanci , Francuzi i Nizozemci. Tako da je vremenom izrastao u najjaču fortifikaciju u Evropi nakon Gibraltara. Impresivnu dogradnju vodio je francuski vojni inženjer [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]], koji je i sam napadao na utvrdu 1684. kao vojnik u službi francuski kralja Louisa XIV.[2]

Nakon Bečkog kongresa od 1815. do 1866. u utvrdi su Prusi držali jak garnizon pa je Luksemburg postao bastion Njemačke konfederacije.[2] Nakon sklapanja Londonskog sporazuma - 1867, Luksemburg je proglašen neutralnim, a utvrda, koja je imala 24 km bedema i teren 4 od hektara sa kasarnama, bila je u najvećim dijelom demontirana, punih 16 godina. Danas posjetitelji mogu obići preostalih 11 km bedema ili pogledati moderni grad sa Chemin de la Corniche, vidikovca podignutog na vrhu starih gradskih bedema.[2]

Znamenitosti uredi

Palača Velikog vojvode je rezidencija vladarske porodice, nasljednika nizozemskog kralja Willema I (1772-1843), i lukseburškog Velikog vojvode (1815.-40.). Palača datira iz 1572., dograđivana je 1895. i restaurirana 1990-ih, pa su danas neki dijelovi otvoreni za javnost.[2]

U gotičkoj katedrali Notre-Dame, nalazi se grobnica Jana češkog kralja i luksemburškog grofa od 1310. do 1346. U kripti su pokopani neki članovi vojvodine porodicei važniji biskupi.

U srcu starog grada nalazi se ribarska tržnica - Marché-aux-Poissons, oko koje se nalazi nekoliko zgrada iz 17. i 18. vijeka, uključujući i ljetnikovac u kom se danas nalazi Luksemburški nacionalni muzej (Nacionalni muzej historije i umjetnosti) i Um Bock, najstarija građevina u gradu iz 13. vijeka. Među ostalim gradskim kulturnim institucijama su Villa Vauban - Muzej umjetnosti grada Luksemburga, MUDAM Luksemburg (Muzej suvremene umjetnosti Velikog vojvode Jeana), Muzej historije grada Luksemburga i Nacionalni prirodoslovni muzej.[2]

Stari grad i utvrde
  Svjetska baštinaUNESCO
 
Registriran:1994. (18. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:ii, iv
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Stari grad je 1994. uvršten na UNESCO-ovu listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]

U gradiću Hamm, 6 km istočno od centra leži vojno groblje poginulih u Drugog svjetskog rata s grobovima više od 5.000 američkih vojnika.[2]

Privreda i transport uredi

Tokom 20. vijeka grad je postao uspješan financijski centar, zbog bankarskih zakona koji čuvaju identitet investitora, i liberalnog odnosa prema stranim ulagačima i niskih poreza na dobit.[2]

Luksemburg je odavno važno cestovno i željezničko čvorište, danas pored njega prolazi nekoliko važnih autoput E 44, E 25, E 25, E411, E 421, A4 i A13.

Gradovi pobratimi uredi

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Luxembourg: Luxembourg (engleski). Citypopulationde. Pristupljeno 20. 05. 2018. 
  2. 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 Luxembourg (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 5. 2018. 

Vanjske veze uredi