Otvori glavni meni
Lokacija Luganske narodne republike u Ukrajini (tamno zelena boja)

Luganska narodna republika (ruski: Луганская народная республика, Luganskaya narodnaya respublika) je samoproglašena i nepriznata paradržava u Luganskoj oblasti, istočnoj Ukrajini, koja graniči sa Rusijom na istoku, (također samoproglašenoj) Donjeckom narodnom republikom na sjeveru i Ukrajinom na zapadu. Proglašena je 12.5. 2014., a priznaje ju jedino Južna Osetija, koja je i sama priznata od samo nekolicine država. Rusi su činili 47% stanovništva, dok je 85% stanovništva govorilo ruski jezik.[1] Njen predsjednik je Igor Polotnjicki.

UvodUredi / Уреди

Nakon svrgavanja proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča 21.2. 2014., nasilje se širilo između proruskih i proeuropskih skupina države. Do sredine ožujka, u nekoliko gradova, poglavito u Donjecku i Lugansku, naoružane skupine, koje su se isprva zvale "jedinice za samoobranu", su počele zauzimati administrativne zgrade jednu po jednu.[2] Njihovi zahtjevi bili su različiti: neki su tražili da Ukrajina postane federacija, drugi da se te regije pripoje Rusiji,[2] po uzoru na rusku aneksiju Krima. 7.4., naoružane proruske jedinice zauzele su mjesnu upravnu zgradu u Donjecku te proglasili "Donjecku narodnu republiku". 12.4., maskirani ljudi sa uniformama bez obilježja, naoružani kalašnjikovima, zauzeli su mjesnu policijsku i upravnu zgradu u Slavljensku te proglasili da je grad pod kontrolom "Donjecke narodne republike".[2]

Izbijanje oružanog sukobaUredi / Уреди

Glavni članak: Rat u Istočnoj Ukrajini

27.4., naoružane jedinice u Lugansku proglasile su "Lugansku narodnu republiku". Između travnja i lipnja, paravojne jedinice su uspostavile nekoliko kontrolnih točaka koje nadziru ulaz i izlaz iz Slavljenska te su se, prema izvještajima, opirali kontroli ukrajinske vlade.[2] Zauzeli su i kontrolu nad cestama koje vode do sela Semjonovka i Seležnjovka. Pobunjenici su potom uspostavili na tucet kontrolnih točaka i vojnu prisutnost u okolnim gradovima na istoku Ukrajine, kao što su Mariupol, Kramatorsk, Jampol i Kirovsk.

Prijelazna ukrajinska vlada, uspostavljena sve do predsjedničkih izbora 25.5., je nakon oklijevanja započela protunapad na istoku, koji je nazvala "antiterorističkom operacijom".[2] Vladine snage uspostavile su vlast nad nekoliko odbjeglih gradova, kao što su Mariupol, Kirovsk i Jampol.

11.5. proruske skupine organizirale su referendum o otcijepljenju Donjecka i Luganska od Ukrajine, te proglasili nezavisnost nakon što je prema navodima preko 90% glasača glasovalo "za". EU je referendum proglasio "nezakonitim".[3] Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je pozvao pobunjenike da odgode referendum i traže dogovor sa vlasti u Kijevu, ali su proruski pobunjenici to odbili.[4] Prilikom ukrajinskih predsjedničkih izbora, predstavnici samoproglašenih Donjeckih i Luganskih narodnih republika izdali su odredbe kojima "zabranjuju glasovanje" u tim područjima te su prijetili "smaknuti" svakoga tko je sudjelovao u tim izborima.[2] Tjednima prije izbora, pobunjenici su u tim područjima zauzeli urede za glasovanje, uništili opremu i dokumente, te oteli ili prijetili članovima odbora za izbore.[2]

24.5., dvije odcijepljene ukrajinske regije Donjeck i Luhansk proglasile su u ujedinjenje i nastanak nove države, Novorusije.[5]

IzvoriUredi / Уреди