Lubāns (latvijski: Lubanss ezers, ruski: Лубанс, njemački: Lubahnsee) je najveće jezero u Latviji, koje se nalazi na istoku zemlje u Latgaliji.[1]

Lubāns
Panorama jezera
Lokacija
PoložajLatgalija
Države Latvija
Koordinate56°46′″N26°52′″E
Hidrografija
Vrstaprotočno jezero
Površina80,70[1] km²
Aps. visina92,5[1] m
Dužina15.7[1] km
Širina7,9[1] km
Dubina2.5[1] m
Hidrologija
PritokeRēzekne, Malta
OdljevAiviekste

Jezero leži na 92,5 metra nadmorske visine u močvarnom kraju Lubanske ravnice[1], udaljeno tridesetak km sjeverozapadno od grada Rēzekne.

Karakteristike uredi

Lubāns ima površinu od 80,70 km², dug je 15,7 km u smjeru jugozapad-sjeveroistok i širok do 7,9 km (zapad-istok). Maksimalno je dubok 2,5 m, a prosječno 1,6 m.[1]

Na jezeru se nalazi jedan otok Akmeņsala ukupne površine 140 hektara.[1]

Vodom ga pune rijeke Rēzekne i Malta, a isteče rijekom Aiviekste, sve njegove pritoke su danas obilaznim kanalima regulirane, tako da se vodostaj drži pod kontrolom, sistemom nasipa dugih 36 km i brojnim ustavama i kanalima.[1] Jezero pripada slivu rijeke Zapadne Dvine.

Jezero je dio močvarnog Rezervata prirode Lubāna, koji je uključen u mrežu zaštićenih područja Evropske unije Natura 2000 i proglašen močvarnim područjem od međunarodnog značaja u skladu sa kriterijima Ramsarske konvencije.[1] Močvara Lubāna ima površinu od 813 km², pored Jezera Lubāns u njoj se nalazi još sedam većih jezera i puno bara, tako da je 24% teritorija je pokriveno vodom.[1]

Jezero Lubāna je glacijalnog porijekla njegovo korito je nastalo klizanjem istočnolatvijskog glečera.[1]

Lubansku ravnicu u čijem se donjem dijelu nalazi Jezero Lubāna, karakteriziraju male razlike u nadmorskoj visini, to je razlog zašto je sliv jezera tako velik i doseže 2.040 km². Površina jezera Lubāna kod normalnog vodostaja iznosi do 82,10 km², kod minimalnog - 66,96 km², ali za vrijeme poplava naraste i do 95,53 km², zbog tog se nivo vode regulira ustavama, kanalima i nasipima.[1]

Kako bi se spriječile stalne poplave još sredinom 19. vijeka započeto je sa radovima, prvo su iskopani kanali; Meirāni i Ciķeļgrāvisa. U peridu 1929.-1939. kanalizirana je rijeka Aiviekste, pa je nivo vode pao je za 2 m, ali je Aiviekste je uspio ispustiti samo trećinu voda. Razvoj kompleksnog hidrotehničkog sistema Lubāna započeo je 1955. i dovršen je 1991. iskapanjem kanala Meirāni, Zvidze i Iden. Sistem omogućuje održavanje vodostaja na 92,0–92,5 metra nadmorske visine.[1] ustave redovito rade od 1985. pa se vodostaj u jezeru stabilizirao.

Izvori uredi

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 „Lubāna ezers” (engleski). Nacionala enciklopedija. Pristupljeno 30.12.2021. 

Vanjske veze uredi