Geografija
uredi
Naziv Lušci prvi put se pominje kao župa u istorijskom izvoru ’’Povelji bana Stjepana II Kotromanića’’, 1323.godine, a u jednom zapisu iz 1351. se pominje ime Ratka Lužca, čelnika župe, na osnovu čega se može pretpostaviti da je i dobila naziv Lušci, kojem je kasnije dodan drugi dio Palanka. Po drugoj pretpostavci, naziv je dobila po rasprostranjenim lugovima, kojima je prošarana ova živopisna plodna podrgrmečka kotlina, okružena brdima Otiš, Voloder, Vitoroga i Predojević Glavica. Treći istorijski dokument datira iz 1392.godine, iz kojeg se vidi da je kralj Stjepan Dabiša boravio u Lušcima sa svojom vojnom svitom, kojom prilikom je predao delegaciji Dubrovčana povelju sa priznavanjem prava na povlastice u trgovini. Tu je sa vojskom vršio pripreme za napad na Ugarsku. Na osnovu pomenutih podataka, kao i mnogih drugih, može se zaključiti da ovo mjesto ima bogatu istorijsku prošlost i da je sve od prvog pominjanja u 14. vijeku, pa do samog kraja 20. vijeka, predstavljalo administrativni centar koji je u različitim vremenskim periodima dobivao odgovarajuće nazive: župa, opština, srez, mjesni odbor, mjesna zajednica itd.
Do sredine šezdesetih godina XX stoljeća postojala je opština Lušci Palanka, koja je zatim ukinuta i pripojena općini Sanski Most. Po popisu iz 1961. godine, općina Lušci Palanka je imala 11.562 stanovnika (Srbi - 8.376, Muslimani - 3.090, Hrvati - 75, ostali - 21). Obuhvaćala je naselja: Bjeline, Bojište, Bošnjaci, Donji Lipnik, Đurići, Fajtovci, Glavice, Gorice, Gornji Lipnik, Jelašinovci, Kozin, Lukavice, Lušci Palanka, Majkić Japra Donja, Majkić Japra Gornja, Miljevci, Modra, Naprelje, Otiš, Praštali i Skucani Vakuf.
Stanovništvo
uredi
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
Vanjske veze
uredi
