Lovište je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.

Lovište
Lovište na mapi Hrvatske
Lovište
Lovište
Regija Dalmacija
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Orebić
Mikroregija Pelješac
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Geografske koordinate
 - z. š. 43.022 N
 - z. d. 17.033 E
Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021)
 - Ukupno 189
 - Broj domaćinstava 78
Pošta 20269 Lovište
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Panorama Lovišta

Zemljopisni položaj uredi

Lovište je krajnje pelješko naselje, smješteno na samom zapadu poluotoka Pelješac, u prelijepoj uvali uz obalu Jadrana.

Područje Lovišta u odnosu na ostali dio Pelješca ima vrlo blagi reljef. Brda ne prelaze 200 nadmorske visine i blagih su padina.

Povijest uredi

 
Spomen ploča-prvim doseljenicima

Lovište je osnovano sredinom 19. stoljeća od doseljenika sa područja otoka Hvara koji su između iseljavanja u Ameriku i odlaska na Pelješac odabrali ovo drugo. Tim stanovnicima su se kasnije pridruživali doseljenici iz Nakovane. Prvi doseljenik u Lovištu (1878.) bio je Ante Visković iz hvarskog sela Gdinj.[1]

 
rt Lovište kraj naselja Lovište-najzapadniji dio Pelješca

Klima uredi

Zahvaljujući zemljopisnom položaju i karakteristikama reljefa, na predjelu Lovišta padaline su rijetke, a broj sunčanih sati jako velik. Prema nekim izvorima taj broj se penje i do 3000 sunčanih sati godišnje, što je više čak i od najsunčanijeg otoka Hvara[2].

Flora i fauna uredi

Najzastupljenija je mediteranska flora, šikare i makije te primorske crnogorične šume hrasta crnike i bora.

U akvatoriju uz obalu Lovišta mogu se naći naselja morske trave posidonije i zaštićena vrsta školjke periske koju se može naći isključivo u čistom moru.

Na zapadnom djelu poluotoka Pelješca, u području Lovišta, do sada je zabilježeno preko 100 vrsta ptica. Od ostalih životinjskih vrsta najpoznatije su čagalj (lat. Canis aureus), indijski mali mungos (lat. Herpestes javanicus), sivi puh (lat. Myoxus glis), zec (lat. Lepus europaeus), divlja svinja (lat. Sus scrofa), blavor (lat. Pseudopus apus), crni kos (lat. Turdus merula), žaba zelena krastača (lat. Bufo viridis), sredozemni galeb (lat. Larus audouinii) te sova ušara (lat. Bubo bubo).

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Lovištu u 75 domaćinstava obitavaju 189 stanovnika[3], uglavnom Hrvata katolika.

Kretanje broja stanovnika 1857.-2021.[4]

Gospodarstvo uredi

Zahvaljujući povoljnoj klimi i velikom broju sunčanih sati, Lovište ima dugačku tradiciju turizma koja datira još od 1935. godine kada su prvi turisti došli u ovaj kraj. U Lovištu se danas mogu naći brojni obiteljski pansioni, auto-kampovi, restorani, konobe i barovi.

Osim turizma, mještani se bave i ribarstvom te uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja. Oko naselja postoje brojni maslinici sa preko 10.000 stabala masline.

Obrazovanje uredi

S obzirom da u naselju trenutno obitava petnaestak djece predškolskog uzrasta, a zbog povećanog broja mladih se očekuje daljnji prirodni rast mjesta, u Lovištu je predviđena gradnja osnovne škole zbog čega su izrađeni idejni projekti[5].

Izvori uredi

  1. Glamuzina, str. 163
  2. „Zemljopisni položaj i klima Lovišta”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-09. Pristupljeno 2014-06-09. 
  3. DZS - Popis stanovništva 2001. godine
  4. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  5. „Plan i program održivog razvoja Lovišta”. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-30. Pristupljeno 2014-06-09. 

Vanjske poveznice uredi