Lovište
Lovište je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.
Lovište
| |
|---|---|
  Lovište Lovište na karti Hrvatske | |
| Regija | Dalmacija |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Orebić |
| Mikroregija | Pelješac |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.022 N |
| - z. d. | 17.033 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 189 |
| - Broj domaćinstava | 78 |
| Pošta | 20269 Lovište |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Panorama Lovišta
| |
Zemljopisni položaj
urediLovište je krajnje pelješko naselje, smješteno na samom zapadu poluotoka Pelješac, u prelijepoj uvali uz obalu Jadrana.
Područje Lovišta u odnosu na ostali dio Pelješca ima vrlo blagi reljef. Brda ne prelaze 200 nadmorske visine i blagih su padina.
Povijest
uredi
Lovište je osnovano sredinom 19. stoljeća od doseljenika sa područja otoka Hvara koji su između iseljavanja u Ameriku i odlaska na Pelješac odabrali ovo drugo. Tim stanovnicima su se kasnije pridruživali doseljenici iz Nakovane. Prvi doseljenik u Lovištu (1878.) bio je Ante Visković iz hvarskog sela Gdinj.[1]
Klima
urediZahvaljujući zemljopisnom položaju i karakteristikama reljefa, na predjelu Lovišta padaline su rijetke, a broj sunčanih sati jako velik. Prema nekim izvorima taj broj se penje i do 3000 sunčanih sati godišnje, što je više čak i od najsunčanijeg otoka Hvara[2].
Flora i fauna
urediNajzastupljenija je mediteranska flora, šikare i makije te primorske crnogorične šume hrasta crnike i bora.
U akvatoriju uz obalu Lovišta mogu se naći naselja morske trave posidonije i zaštićena vrsta školjke periske koju se može naći isključivo u čistom moru.
Na zapadnom djelu poluotoka Pelješca, u području Lovišta, do sada je zabilježeno preko 100 vrsta ptica. Od ostalih životinjskih vrsta najpoznatije su čagalj (lat. Canis aureus), indijski mali mungos (lat. Herpestes javanicus), sivi puh (lat. Myoxus glis), zec (lat. Lepus europaeus), divlja svinja (lat. Sus scrofa), blavor (lat. Pseudopus apus), crni kos (lat. Turdus merula), žaba zelena krastača (lat. Bufo viridis), sredozemni galeb (lat. Larus audouinii) te sova ušara (lat. Bubo bubo).
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2021. godine u Lovištu u 75 domaćinstava obitavaju 189 stanovnika[3], uglavnom Hrvata katolika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2021.[4]
Gospodarstvo
urediZahvaljujući povoljnoj klimi i velikom broju sunčanih sati, Lovište ima dugačku tradiciju turizma koja datira još od 1935. godine kada su prvi turisti došli u ovaj kraj. U Lovištu se danas mogu naći brojni obiteljski pansioni, auto-kampovi, restorani, konobe i barovi.
Osim turizma, mještani se bave i ribarstvom te uzgojem maslina i proizvodnjom maslinovog ulja. Oko naselja postoje brojni maslinici sa preko 10.000 stabala masline.
Obrazovanje
urediS obzirom da u naselju trenutno obitava petnaestak djece predškolskog uzrasta, a zbog povećanog broja mladih se očekuje daljnji prirodni rast mjesta, u Lovištu je predviđena gradnja osnovne škole zbog čega su izrađeni idejni projekti[5].
Izvori
uredi- ↑ Glamuzina, str. 163
- ↑ „Zemljopisni položaj i klima Lovišta”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-09. Pristupljeno 2014-06-09.
- ↑ „DZS - Popis stanovništva 2001. godine”. Arhivirano iz originala na datum 2015-09-24. Pristupljeno 2014-06-09.
- ↑ „Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr”. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-17. Pristupljeno 2014-06-09.
- ↑ „Plan i program održivog razvoja Lovišta”. Arhivirano iz originala na datum 2008-09-30. Pristupljeno 2014-06-09.