Lođa

Lođa (talijanski: loggia, od starofrancuskog: loge, srednjovjekovni latinski: laubia = odrina, sjenica /od loze/)[1] je prostorija, hodnik, galerija ili trijem bez zida (otvoren) sa jedne ili više strana[2].[3]

Lođa
loggia
Lođa u Višnjanu
Lođa u Višnjanu

U stambenoj arhitekturi XX-XXI stoljeća, naziv "lođa" približava se konceptu modificiranog balkona zakopanog u zid i otvoren samo s jedne strane, ponekad ostakljen. Takva identifikacija loggie i balkona je pogrešna u smislu povijesti i teorije arhitekture, budući da su povijesno loggie nastale kao galerije na prvom katu talijanskih palača otvorenih u ulični prostor ili gradski trg[4].

Historija i karakteristikeUredi

 
Firentinska Loggia dei Lanzi

Lođe su produkt naroda mediteranskog bazena, kraja u kom je ljeti suviše vruće pa treba imati neki prostor zaštićen od Sunca. Za lođe su znali još antički Egipćani, oni su ih gradili na krovovima ili oko unutrašnjeg dvorišta.[3]

U srednjovjekovnoj i renesansnoj Italiji, lože su se često podizale uz trgove kao mjesta za sastanke. Takva je fiorentinska Loggia dei Lanzi, koju su 1376. započeli graditi Benci di Cione i Simone di Francesco. Lođe su se gradile i po vilama, naročito kao uzdužne galerije na katu zgrade.[1] Često su i bogato dekorirane, takva je naprimjer rimska Villa Farnesina koju je Rafael oslikao freskama.[3]

PovezanoUredi

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 lođa (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMH. Pristupljeno 3. 2. 2019. 
  2. Značajke popravka loggie
  3. 3,0 3,1 3,2 Loggia (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 3. 2. 2019. 
  4. Ono što razlikuje balkon od loggie

Vanjske vezeUredi