Razmetljivac
Razmetljivac ili hvališa (starogrčki: ἀλαζών / alazṓn) jedan je od tipskih likova u grčkoj komediji.[1] Taj lik stoji nasuprot liku vragolana (εἴρων / eirôn). Razmetljivac je lik koji se pompezno i bombastično hvali svojim lažnim ili daleko preuveličanim postignućima. Dve temeljne podvrste ovog lika, koje osobito dolaze do izraza u rimskoj palijati, jesu ljutiti starac (lat. senex iratus) i hvalisavi vojnik (lat. miles gloriosus).[2]
Miles gloriosus
urediMiles gloriosus (doslovno, "vojnik-hvališa") tipski je lik razmetljivog vojnika iz rimske komedije, u koju je svakako prešao iz nove atičke komedije, možda uz određeni uticaj i italske atelanske igre, u kojoj je takođe postojalo nekoliko osnovnih tipskih likova.[3] Varijacije ovog lika od tada pa sve do danas pojavljuju se i u drami i u drugim književnim i scenskim delima.[2] Lik hvalisavog vojnika u osnovi potiče od lika razmetljivca (alazôn), koji se sreće već u staroj atičkoj komediji, npr. lik boga Dionisa u Aristofanovim Žabama. Danas se izraz "miles glorosus" može upotrebiti da označi pozera, sujetnog hvalisavca koji sebe obmanjuje svojim navodnim postignućima i sl.
Plautova komedija Miles gloriosus nosi naslov po jednom od glavnih likova, Pirgopoliniku, čije ime na grčkom znači "osvajač mnogih kula". Ovaj lakoverni "hvalisavi vojnik" otvoreno se i često razmeće svojom navodnom veličinom, ratnim pobedama, privlačnošću za koju se žene lepe, a drugi likovi u komadu pretvaraju se da mu se dive istovremeno kujući planove da ga nasamare. Stephen Sondheim, Burt Shevelove i Larry Gelbart napisali su, oslanjajući se u velikoj meri na Plauta, mjuzikl A Funny Thing Happened on the Way to the Forum, u kome se pojavljuje i ratnik nazvan Miles Gloriosus.
Najpoznatije Shakespeareove upotrebe ovog lika jesu beznačajni kapetan Parolles u komadu Sve je dobro što se dobro svrši i Falstaff u komadima Henry IV, Deo 1, Deo 2 i Vesele žene vindzorske.
U komediji dell'arte stalni lik Kapetana zapravo je antički miles gloriosus.[4]
Jedan primer u muzici jeste naslovni lik u operi Háry János Zoltána Kodálija.
U kompjuterskoj igri The Elder Scrolls III: Morrowind postoji jedan lik koji se zove Miles Gloriosus i hvali se svojim vojničkim postignućima.
Senex iratus
urediSenex iratus (doslovno, "besni starac") druga je podvrsta razmetljivca (alazṓn) kao lika koji se razvio u sklopu nove atičke komedije i odatle prešao u rimsku palijatu. Ljutiti starac je lik koji stalno besni i preti, redovno je opsednut nekom idejom, a najčešće je iznimno lakoveran.
Cilj ovog starca obično je da spreči ljubav komičnog junaka i njegove drage, a njegova moć da to i postigne izvire iz njegovog ugleda u društvu i materijalnog bogatstva. U grčkoj i rimskoj komediji ovaj je lik vrlo često mladićev otac i stoga njegov protivnik. Kasnije, on je češće otac junakinje koji je tera da se oženi za nekog čoveka koga ona ne voli; takav se lik, na primer, pojavljuje u Shakespeareovim komadima San letnje noći, gde on ne uspe u svojoj nameri, pa se drama može smatrati komedijom, i Romeo i Julija, gde je on dovoljno uspešan da se komad smatra tragedijom.
Pantalone u komediji dell'arte ima istu funkciju kao antički senex iratus.
Northrop Frye u knjizi Anatomy of Criticism smatra da svi smešni postupci koji imaju za cilj da nešto spreče u osnovi predstavljaju varijante temeljne funkcije "ljutitog starca".
Povezano
urediReference
uredi- ↑ Carlson, 1993, str. 23; Janko, 1987, str. 45, 170.
- ↑ 2,0 2,1 Northrop Frye, Anatomy of Criticism: Four Essays, Penguin, London, 1990. ISBN 0-14-012480-2.
- ↑ Milan Budimir, Miron Flašar, Pregled rimske književnosti, Naučna knjiga, Beograd, 1991, str. 111, 145.
- ↑ John Rudlin, Commedia dell'Arte: An Actor's Handbook, str. 120. ISBN 0-415-04770-6
Literatura
uredi- Carlson, Marvin. 1993. Theories of the Theatre: A Historical and Critical Survey from the Greeks to the Present. Expanded. Ithaca and London: Cornell University Press. ISBN 978-0-8014-8154-3.
- Janko, Richard, trans. 1987. Poetics with Tractatus Coislinianus, Reconstruction of Poetics II and the Fragments of the On Poets. By Aristotle. Cambridge: Hackett. ISBN 0-87220-033-7.
Eksterni linkovi
uredi- Funkcije likova prema Northropu Fryeu Arhivirano 2009-03-18 na Wayback Machine-u