Ljubo Stipišić
Ljubo Stipišić - Delmata (Split[1], 28. rujna 1938. - Split, 9. listopada 2011.) bio je hrvatski melograf, aranžer, skladatelj i dirigent.
Ljubo Stipišić | |
---|---|
Lični podaci | |
Ime po rođenju | Ljubo Stipišić |
Datum rođenja | 28. rujna 1938. |
Mjesto rođenja | Split |
Datum smrti | 9. listopada 2011. |
Prebivalište | Split |
Zanimanje | melograf, aranžer, skladatelj, dirigent |
Muzički rad | |
Period aktivnosti | 1958.- 2011. |
Žanr | Folklorna glazba, klapsko pjevanje |
Ostalo | |
Nagrade | Dobitnik diskografske nagrade Porin |
Ljubo Stipišić Delmata svoju popularnost stekao je kao voditelj i osnivač brojnih klapa od kojih su neke: Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir, Vokalisti Salone i mnoge druge. Svojim izvedbama i repertoarima osigurale su put današnjem modernom klapskom pjevanju[2].
Utemeljitelj je časopisa Bašćinski glasi i glazbene edicije Leut. Također je jedan od osnivača Festivala dalmatinskih klapa, manifestacija Solinske ljetne priredbe, Sućuračka prikazanja, Smotra dalmatinskih klapa na Klisu, Susreti dalmatinskih klapa Sudamja, Korizmeno glagoljaško tradicionalno pučko pjevanje u Velikom tjednu Puče moj, te Pasionska baština u Zagrebu.
Životopis
urediLjubo Stipišić rodio se 28. rujna 1938. godine u Splitu. Rodom je iz mjesta Vrbanja na otoku Hvaru. Glazbu je učio kod Josipa Zjačića[3] i Silvija Bombardellija u Splitu. Sklada pretežito vokalnu glazbu za manje sastave (klape) i zborove koja se najviše temelji na starogradskoj folklornoj baštini koralnog podrijetla (ciklus Intrade). Ogledao se i u većim vokalnim oblicima (kantate "Zaplakalo dite na žudinski kanat", "Dignite barjak za neznane i male", "Hrvatska suita", oratoriji "Matija Ivanić", "Kalvarija", "Misa Croatie redivivae", "I rič se čovikom učini")[4]. Jedan je od suosnivača Festivala dalmatinskih klapa u Omišu i voditelj brojnih poznatih dalmatinskih klapa (Jeka Jadrana, Oktet DC, Kantaduri, Trogir i dr.).
Kao melograf zabilježio je više od 200 dalmatinskih pučkih napjeva[5], čime je pridonio njihovoj reafirmaciji. Autor je mnogih zbirki narodnih napjeva ("Pisme starog Trogira" i "Oj Marjane") te više književnih djela ("Aforizmi" 1971., "Rod titanski, rod žgincani" 1975., "Kušaonica smisla" 1992. i dr.)[5]. Također je utemeljitelj brojnih drugih festivala, priredbi, smotri i susreta te utemeljitelj časopisa Bašćinski glasi (Omiš, 1991.), glazbene edicije Leut.
Pokrenuo je književnu večer čakavskog pjesništva u Podstrani Ča pod Perunom.[6]
Gradska knjižnica Zadar izdala je tri knjige Ljube Stipišića: "Mojih prvih 100 pjesama za dječje klape i školske zborove" (2006.), "Moje prve 222 pjesme" (2010.) i "Identitet" (2011.). Knjiga "Identitet" trebala je biti predstavljena u listopadu 2011., međutim predstavljanje je odgođeno zbog bolesti autora. Također, Gradska knjižnica Zadar skrbi o opusu Ljube Stipišića kroz digitalizacijski Projekt Delmata.[7]
Otac je poznatog hrvatskog glazbenika Zlatana Stipišića - Gibonnija.
Umro je 9. listopada 2011. u 74. godini života.
Izvori
uredi- ↑ POZNATI DALMATINCI O DELMATI Tedi Spalato: Sve šta kažem o Ljubi nije dovoljno, bio je moj glazbeni čača, slobodnadalmacija.hr, 9. listopada 2011.
- ↑ Dani kršćanske kulture Arhivirano 2009-06-28 na Wayback Machine-u - Ljubo Stipišić - Delmata
- ↑ Slobodna Dalmacija Milorad Bibić: Josip Zjačić Đekson: Inžinjer od pisme, 25. siječnja 2009.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-22. Pristupljeno 2011-10-10.
- ↑ 5,0 5,1 Hrvatski leksikon, I. svezak L-Ž, Zg. 1996.
- ↑ Ogranak MH Podstrana[mrtav link]
- ↑ Projekt Delmata