Latvijska pravoslavna crkva

(Preusmjereno sa stranice Letonska pravoslavna crkva)

Letonska ili Latvijska pravoslavna crkva (let. Latvijas Pareizticīgā Baznīca, rus. Латвийская православная церковь) samoupravna je crkva pod jurisdikcijom Ruske pravoslavne crkve.

Letonska pravoslavna crkva
Latvijas Pareizticīgā Baznīca
Osnovne informacije
Autonomija priznata 21. juna 1921.
potvrđena 1990.
Kanonsko priznanje Kanonski priznata
Predstojatelj mitropolit riški i sve Letonije Aleksandar
Sjedište Riga
Rezidencija predstojatelja Riga
Kanonska jurisdikcija Letonija
Bogoslužbeni jezik crkvenoslovenski jezik, letonski jezik
Kalendar Julijanski kalendar
Broj
Eparhija 2
Manastira 3
Zvanična stranica www.pravoslavie.lv

Istorija uredi

Godine 1836, na prostoru današnje Letonije, osnovano je Riško vikarijatstvo Pskovske eparhije, koje je 1. marta 1850. bilo odvojeno u samostalnu Rišku eparhiju, osnovanu 1. jula iste godine. Eparhijski arhijerej je nosio titulu „riški i mitavski“, a prvi episkop je bio Platon (Gorodecki).

U vezi sa raspadom Ruske Imperije i prelazom arhiepiskopa Jovana (Smirnova) na Rjazanjsku katedru, Riška eparhija je bila četiri godine bez eparhijskog arhijereja. Letonske vlasti nisu dozvolile dolazak u Letoniju ni mitropolitu Serafimu (Čičagovu), niti arhiepiskopu Genadiju (Tuberozovu), koje je patrijarh Tihon predlagao za naznačenje u Rišku eparhiju. U periodu 19181919, Riškom eparhijom je privremeno upravljao vikarni episkop reveljski Platon (Kuljbuš). Nakon njega, kako se predlagalo da se na Rišku katedru dovede arhiepiskop Jovan (Pomer) iz Penzenske eparhije, Letonac po nacionalnosti, pitanje o rukovodstvu Riške eparhije je bilo rješavano s letonskim vlastima.

Nakon kompromisa s letonskom vladom, arhiepiskop Jovan (Pomer) je tražio od patrijarha Tihona da da njegovoj eparhiji samostalnost u poslovima unutrašnje uprave. Dana 21. juna 1921, patrijarh moskovski Tihon, Sveti sinod i Visoki crkveni savjet su priznali unutrašnju samostalnost Letonskoj pravoslavnoj crkvi. Godine 1925, arhiepiskop Jovan (Pomer) bio je izabran u republikanski Sejm, gdje je zagovarao ravnopravnost Letonske pravoslavne crkve sa drugim religijskim zajednicama Letonije. Godine 1926, ponovo je počela sa radom Riška duhovna seminarija. U noći sa 11. na 12. oktobar 1934, arhiepiskop Jovan je bio živ spaljen u svojoj prigradskoj vikendici. Istraga o ubistvu arhiepiskopa Jovana nije dala rezultata; za ubistvo su se sumnjičile specijalne službe Letonije, kao i agenti iz Sovjetskog Saveza.

Uskoro poslije pogibije arhiepiskopa riškog Jovana (Pomera), rukovodstvo Letonske pravoslavne crkve je 1936. godine donijelo odluku o prelasku pod jurisdikciju Carigradske patrijaršije, protiv čega se pobunio dio sveštenstva i većina mirjana. Prelazak nije bio priznat od strane Moskovske patrijaršije i drugih pravoslavnih pomjesnih crkava. Dana 29. marta 1936, mitropolit fijatirski German je predvodio hirotoniju bivšeg garnizonskog sveštenika iz Daugavpilsa Avgustina (Petersona), naznačujući ga za mitropolita riškog i sve Letonije. Godine 1938, otvorena je nova eparhija — Daugavpilska. Zarad nje, hirotonisan je arhimandrit Aleksandar (Vitolj).

Godine 1940, poslije prisajedinjenja Letonije ka SSSR-u, ranije odluke su bile odbačene i Letonska pravoslavna crkva se vratila nazad pod okrilje Ruske pravoslavne crkve u svojstvu eparhije. Mitropolit riški i sve Letonije Avgustin (Peterson) je umirovljen.

Godine 1990, nakon proglašenja državne nezavisnosti Letonije, Sveti sinod Ruske pravoslavne crkve je dao Letonskoj pravoslavnoj crkvi status samoupravne crkve.

U Letonskoj crkvi su bila održana tri sabora: 1997, 2001. i 2003. godine. Vanredni sabor je održan 2009. godine.

Savremeno stanje uredi

Danas, u Pravoslavnoj letonskoj crkvi imaju 2 eparhije (Riška i Daugavpilska) u kojima se ukupno nalazi 188 parohija i 92 sveštena lica (od kojih su 79 sveštenika i 13 đakona).

Na čelu Letonske pravoslavne crkve se nalazi mitropolit riški i sve Letonije Aleksandar (Kudrjašov). Na katederi predstojatelja se nalazi od 27. oktobra 1990. godine.

Vidi još uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi