Lessini (talijanski: Monti Lessini) je planinski masiv na sjeveru Italije, koji ima površinu od 40.040 km².[1] Lessini su dio Venetskih Predalpa, sa baš ne potpuno jasnom granicom, pa se često pod njih uzima i susjedni masiv Mali Dolomiti (Cima Carega, Monte Obante, Monte Cornetto), iako se on razlikuje od Lessinija. Dok su planine Malih Dolomita stjenovite i strme, Lessinijeve su blaže, naročito južni obronci gdje prevladavaju travnate padine.[2]

Lessini
Dio Venetskih Predalpa
Masiv zimi
Masiv zimi

Masiv zimi
Dužina masiva: km
Širina masiva: km
Površina masiva: 40.040[1] km²
Najviši vrh: Cima Trappola (1850 m)
Zaštićene oblasti: Park prirode Lessinia
Država:  Italija

Geografske karakteristike uredi

Lessini su najjužniji masiv Istočnih Alpa, koji se prostire sjeverno od Verone i sjeverozapadno od Vicenze. Zapadni greben više nalikuje golemoj visoravni koja leži na visini od oko 1700 m. Prema jugu i jugoistoku planine se spuštaju do velike rijeke Po i Verone koja leži na nadmorskoj visini od samo 60 m. Dok je južna granica Lessinija ravnica, na zapadu je granica dolina rijeke Adige.[2] Ta rijeka koja dotiče sa sjevera, skreće oko masiva, a zatim nastavlja teći prema jugoistoku, preko Verone prema Jadranskom moru. Iza Adigea na zapadu se prostire masiv Monte Baldo i Jezero Garda.[2] Najviše planine masiva su Cima Trappola visoka 1850 metara, a slijede je Monte Tomba (1.765 m) i Corno d'Aquilio (1.545 m).

Oko 13% teritorija pokriveno je alpskim livadama, 51% šumama, a na jugu uz rijeke ima oranica i vinograda. S druge strane oko 25% centralnog dijela masiva zauzima Park prirode Lessinia (Parco naturale regionale della Lessinia) koji je popularna turistička destinacija kako ljeti tako i zimi.[1]

Početkom 2012. u okviru projekta Evropske Unije Life pušten je vuk (mužjak) iz Slovenije, koji bi trebao uz lokalnu ženku ponovno obnoviti gotovo izumrle alpske vukove.[1]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Lessinia (engleski). Life Wolf Alps. Pristupljeno 4.1. 2019. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Monti Lessini (engleski). Summit post. Pristupljeno 4.1. 2019. 

Vanjske veze uredi