Kvercetin
Kvercetin se smatra pretečom i predstavnikom svih bioflavonoida zbog toga što je njegova hemijska struktura osnovni "skelet" većine drugih bioflavonoida, uključujući rutin, hesperidin i dr. Neki naučnici ga zovu još i kraljem flavonoida. Kvercetin je flavonol. Ovaj biljni flavonoid je prisutan u voću, povrću, lišću, i žitaricama.
| Kvercetin | |||
|---|---|---|---|
| |||
| IUPAC ime |
| ||
| Drugi nazivi | Soforetin Meletin Ksantaurin Kvercetol Kvercitin Kvertin Flavin meletin | ||
| Identifikacija | |||
| CAS registarski broj | 117-39-5  , 6151-25-3 (Kvercetin dihidrat)[1] | ||
| PubChem[2][3] | 5280343 | ||
| ChemSpider[4] | 4444051 | ||
| UNII | 9IKM0I5T1E | ||
| DrugBank | DB04216 | ||
| KEGG[5] | |||
| ChEBI | 16243 | ||
| ChEMBL[6] | CHEMBL50 | ||
| Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
| Svojstva | |||
| Molekulska formula | C15H10O7 | ||
| Molarna masa | 302.236 g/mol | ||
| Agregatno stanje | žuti kristalni prah[1] | ||
| Gustina | 1.799 g/cm3 | ||
| Tačka topljenja |
316 °C | ||
| Rastvorljivost u vodi | Praktično je nerastvoran u vodi; rastvoran u vodenim alkalnim rastvorima[1] | ||
|
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
| Infobox references | |||
U brojnim studijama kvercetin se pokazao kao najaktivniji od većine bioflavonoida, a brojne lekovite biljke svoju aktivnost duguju upravo kvercetinu. Pokazalo se da je kvercetin dobar protupalni agens jer direktno blokira nekoliko početnih stupnjeva upalnog procesa. Na primer, kvercetin blokira sintezu i oslobađanje histamina i drugih medijatora upale. Osim toga dokazano je da je jak antioksidans, pa štiti LDL holesterol od oksidacije, i na taj način smanjuje opasnost od Njegovog nakupljanja na unutarnjim zidovima arterija. Kvercetin takođe sprečava zgrušavanje krvi, a time i stvaranje krvnih ugrušaka.
Moguća delovanja uredi
Alergije uredi
Neki naučnici veruju kako je kvarcetin antihistaminik i da blagotvorno deluje kod lečenja polenske groznice u kombinaciji s flavonoidima iz agruma.
Upale uredi
Kvercetin potiskuje stvaranje materija odgovornih za širenje upalnih bolova kod poremećaja poput reumatskog artritisa i kolitisa. Naučna studija koja govori tome u prilog, a obavljena na Kornel univerzitetu. Ona ukazuje na delovanje kvercetina prilikom stišavanja i ublažavanja upalnih procesa, ova studija je pokazala da flavonoidi iz soka grejpfruta, sprečavaju stvaranje enzima koji guši kortizon, prirodno protupalno sredstvo stvoreno vlastitim telesnim mehanizmima protiv bolova[7].
Srčane bolesti uredi
Sprovedeno je nekoliko opsežnih istraživanja vezanih za kvercetin i srčane bolesti. Kvercetin možda ima bolje delovanje od vitamina E u onesposobljavanju opasnog holesterola u šteti koju može nanijeti srcu i krvotoku. Zaključak tih istraživanja glasi: „Veća konzumirana količina kvercetina je u posebnoj srazmeri s manjom opasnošću od bolesti srca i infarkta“[8][9].
Karcinom uredi
Sprovedena su ispitivanja na životinjama i ljudima. Zaključak je da kvercetin usporava razvoj tumora i napredovanje različitih vrsta karcinoma. Kod ljudi zaustavlja rast leukemijskih ćelija i usporava razvoj raka dojke[10][11]. Kvercetin može preventivno djelovati ili liječiti rak debelog crijeva[12], a možda i raka jednjaka te raka endometrija.
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Quercetin dihydrate safety sheet on http://www.pvp.com.br (English)
- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.
- ↑ Reidenberg. M. M., Clinical Pharmacology and Therapeutics, 1996; 59: 62-71.
- ↑ Hertog, M., et al., Lancet, 1993; 342: 1007-11.
- ↑ Hertog, M., et al., Aichives of Internal Medicine, 1995; 155: 381-86.
- ↑ Fischer, M, et al. Carcinogenesis-Oxford, 1982; 3: 1243-45
- ↑ Singhal, R., et al., Biochemical and Biophysical Research Communications, 1995; 208(1): 425-31.
- ↑ Agullo, G., et al., Cancer Letters, 1994; 87(1): 5563.
