Kuber (vladar)

(Preusmjereno sa stranice Kuver (vladar))

Kuber (u drugim izvorima i Kuver) je bio kan i vladar Srema i poglavar utigurskih Prabugara na Balkanu u sedmom veku.

Mapa - Kuverova oblast u Sremu oko 670-680. godine
Mapa - položaj Kuvera na Balkanu, u Makedoniji, posle odlaska iz Srema
 Istorija Vojvodine

 Antičko doba
 Panonija
 Donja Panonija
 Panonija Sekunda
 Panonska dijeceza
 Prefektura Ilirik
 Srednji vek
 Kraljevina Gepida
 Vizantijska Panonija
 Kuverova oblast u Sremu
 Zemlje župana Buta-ula i Bujle
 Vojvodstvo Salana
 Vojvodstvo Glada
 Vojvodstvo Ahtuma
 Vojvodstvo Sermona
 Tema Sirmijum
 Sremska kraljevina Stefana Dragutina
 Gornji Srem Ugrina Čaka
 16. vek
 Srpsko carstvo Jovana Nenada
 Sremsko Vojvodstvo Radoslava Čelnika 
 Osmanski period
 Temišvarski vilajet
 Sremski sandžak
 Segedinski sandžak
 Banatski ustanak
 Lugoški i karansebeški Banat
 Habzburški period
 Vojna krajina
 Tamiški Banat
 Potiski krunski dištrikt
 Velikokikindski privilegovani dištrikt
 Srpska Vojvodina
 Vojvodstvo Srbija i Tamiški Banat
 Bačko-bodroška županija
 Sremska županija
 Torontalska županija
 Tamiška županija
 20. vek
 Banatska Republika
 Banat, Bačka i Baranja
 Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja
 Dunavska banovina
 Banat u Drugom svetskom ratu
 Narodnooslobodilačka borba
 SAP Vojvodina
 Autonomna Pokrajina Vojvodina
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Vladavina Sremom uredi

Vizantijski car Justin II (565-578) je ustupio polovinu Srema Avarima, koji su između 580. i 582. godine osvojili i drugu polovinu pomenutog regiona, uključujući i grad Sirmijum. Avari su u Srem naselili svoje zarobljenike (romanizovano ili helenizovano stanovništvo), koje su zarobili na vizantijskim teritorijama na Balkanu. Ovi zarobljenici su naseljeni u Srem sa ciljem da obrađuju zemlju i obezbede zalihe hrane za Avare, da bi ovi mogli nesmetano da ratuju. Živeći 60 godina pod avarskom vlašću, ovi zarobljenici su u Sremu postali potpuno nova nacija - Sermezijanci (Sremci).

Avari su 635. godine postavili Kubera da vlada nad ovim Sermezijancima kao avarski vazal. Kuver je bio sin kana Kubrata, poglavara huno-prabugarskih Onogura [1]. Dosadašnje interpretacije (J. Verner, V. Popović) pokazuju da se u Maloj Perešćepini radi o grobu kana Kubrata, sahranjenog između 641. i 647. godine. Posle njegove smrti na vlast stupa njegov najstariji sin Bajan, nakon čije su se kratke vladavine kanom Kubratovi sinovi razdelili. Njegov četvrti sin Kuber se naselio u Sremu, i bio potčinjen avarskom kaganu.

Odlazak Kubera na Balkan uredi

Uskoro su se Sermezijanci "zajedno sa Kuberom i njegovim Prabugarima" pobunili protiv kagana, a nakon pobede nad njim, napustili Srem i (po Popoviću 678-685. godine) naselili se na srednjem Balkanu, na Kerameziskom Polju, u blizini Soluna. Prema istim autorima, ostave u Vrapu i Erzeku su nekad predstavljale deo kaganove riznice, koju je Kuber prisvojio u Panonskoj niziji i doneo sa sobom na srednji Balkan. Predmeti iz obe riznice uglavnom potiču iz sredine i druge polovine VII veka što odgovara periodu kada je nakon vizantijskog pohoda potučen Kuber i njegovi vojnici.

Istorijski značaj kana Kubera uredi

Poznato je da su se Sloveni na Balkan naseljavali u više talasa. Slovenski materijalni nalazi pronađeni u krugu "Komani" kulture daju mogućnost da se jedan od tih talasa ostvario posredstvom migracija pomenutih pricrnomorskih naroda i njihovih vladara. I neki od današnjih istraživača (ovde se pre svega misli na Popovića) smatraju da i istorijski izvori navode na posredništvo Prabugara (posebno Kubera) prilikom oslobađanja Srba i Hrvata, kao i nekih drugih slovenskih plemena od avarskog pritiska i njihovo kasnije naseljavanje na Balkansko poluostrvo.

Povezano uredi

Literatura uredi

  • V. Popović, Kuvrat, Kuber i Asparuh, Starinar, XXXVII, Beograd, 1986.
  • Prof. dr Radmilo Petrović, Vojvodina - petnaest milenijuma kulturne istorije, Beograd, 2003.

Eksterni linkovi uredi

  1. Златарски, Васил. История на Първото българско Царство. т. I. Епоха на хуно-българското надмощие (679—852), София 1970, с. 205-207.