Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji. Na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Službeni naziv je Država Kuvajt.
Država Kuvajt دولة الكويت Dawlât al-Kuwayt |
||||
|---|---|---|---|---|
|
||||
| Geslo: Za Kuvajt | ||||
| Državna himna: "Al-našid al-watani" | ||||
| Glavni grad | Kuvajt | |||
| Službeni jezici | arapski | |||
| Vođe | ||||
| - | Emir | Džabir al-Sabah | ||
| Uspostava | Od Ujedinjenog Kraljevstva 19. lipnja 1961. | |||
| Površina | ||||
| - | Ukupno | 17,818 km2 (152.) | ||
| - | Voda (%) | 0 | ||
| Stanovništvo | ||||
| - | Popis iz 2001 | 2.041.961 (141.) | ||
| - | Gustoća | 115/km2 | ||
| Valuta | dinar | |||
| Vremenska zona | +3 | |||
| Pozivni broj | +965 | |||
| Web domena | .kw | |||
Povijest i politika uredi
Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali u kolovozu 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.
U politici Kuvajta od sredine 18. stoljeća dominantnu ulogu ima obitelj al-Sabah, iz koje je i trenutni emir. Nakon oslobođenja od iračke okupacije zemlja se donekle demokratizirala, iako je biračko pravo ograničeno na trećinu muške populacije.
Stanovništvo uredi
Velika većina stanovništva su Arapi, ostatak čine doseljenici iz Indije, Bangladeša, Pakistana i Filipina. Islam je najzastupljenija religija, a omjer Sunita i Šijita je otprilike 70:30.
Gospodarstvo uredi
Gospodarstvom Kuvajta dominira nafta koja čini 90% vrijednosti izvoza i 50% BDP-a. Prihodi od nafte omogućili su nastanak socijalne države po europskom uzoru, ali i privukli brojne legalne i ilegalne imigrante iz šire regije.
