Kurlandska biskupija

Kurlandska biskupija
Episcopatus Curoniensis
Vazal Svetog Rimskog carstva
[[Livonija|]]  
1234. – 1562.   [[Kneževina Kurlandija i Semigalija|]]

Grb

Grb

Lokacija
Lokacija
Kurlandska biskupija (svjetlonarančasto) na karti Terre Mariane
Glavni grad Piltene
Religija Katolicizam
Vlada Teokracija
Knez -biskup
 - 13. vijek Engelbert prvi
 - 1560-1583 Magnus od Danske posljednji
Historija Srednji vijek
 - Uspostavljena 1234.
 - Ukinuta 1562.

Kurlandska biskupija (latinski: Episcopatus Curoniensis, donjonjemački: Bisdom Curland) bila je površinom druga najmanja teokratska država (4500 km².) na teritoriju Konfederacije Terre Mariane, osnovana nakon Livonskog križarskog rata[1] koja je egzistirala od 1234. do 1562.

Historija uredi

Kurlandija je 1520. postala kneževska biskupija Svetog Rimskog Carstva, to je formalizirano sljedeće 1521.[2]

Dominikanski fratar Engelbert postavljen je 1234. za prvog kurlandskog biskupa. Kurlandija je 1242. došla pod utjecaj Teutonskog viteškog reda nakon spajanja tog reda sa Livonskim bratstvom mača.[2]

Nakon osvajanja sjeverne Kurlandije od strane Teutonskog viteškog reda, papinski legat Vilim iz Modene podijelio je teritorij biskupije 1245. na tri dijela; teutonski, biskupski i kaptolski.[3]

Biskupija je od 1255. sufraganska biskupija Riške nadbiskupije.[3]

Osnivanje Katedralnog kaptola obavio je biskup Edmund von Werth 1290., ali je i Kaptol kao i biskupija uključen u Teutonski red, pa su mu mogli pripadati samo svećenici iz reda. U Kurlandskoj biskupiji toga vremena postojala su samo dva gradića Hasenpoth i Piltene. U 14. vijeku Katedralni kaptol je preseljen u Hasenpoth, ali je biskup i nadalje boravio u svom zamku u Piltenu.[3]

Nakon teškog poraza Livonskog i Teutonskog reda u Bitci kod Durbe 1260. biskupi su napustili Kurlandiju i nisu se vratili sve dok nije pacifizirana. To ih je koštalo biskupije jer su odtad još više ovisili o redu.[2]

Područje kojim je vladao biskup nije odmah od 1561. postalo dijelom Kneževine Kurlandije i Semigalije, ali je onemoćali biskup Johann IV između 1555.-1560. proveo sekularizaciju i prešao na luteranstvo.[3]

Posljednji kurlandski biskup - Magnus umro je 1583. Kraljevina Danska koja je bazi nasljedstva postala vlasnik, prodala je 1585. biskupiju za 30.000 talira Poljsko-Litvanskoj Uniji.[3]

Izvori uredi

  1. „Bishopric of Courland” (engleski). DBpedia. Pristupljeno 7.01.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Couronians (Balts) (engleski). History Files. Pristupljeno 7.01.2022. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 Bishopric of Courland (engleski). Memim. Arhivirano iz originala na datum 2022-01-07. Pristupljeno 7.01.2022. 

Vanjske veze uredi