Kulturološki hrišćani

(Preusmjereno sa stranice Kulturalni kršćanin)

Kulturološki hrišćani ili sekularni hrišćani su sekularne osobe iznad bilo koje religije, ali koje cene hrišćansku kulturu i neguju hrišćanske običaje na osnovu porodičnog porekla, ličnih iskustava ili društvenog i kulturološkog okruženja u kojem su odrasle.[3]

Otvoreni britanski sekularista Ričard Dokins u nekoliko intervjua naziva sebe "kulturološkim hrišćaninom".[1][2]

Kulturološki hrišćani ili sekularni hrišćani mogu imati različite intimne stavove sekularnosti, kao što su: slobodoumnost, ateizam, agnosticizam, skepticizam, sekularni humanizam, naučni skepticizam, racionalizam, ireligioznost, neinstitucionalni teizam bez religije (deizam, panteizam i sl.), ali neguju hrišćanske običaje na osnovu porodičnog porekla, kulturološkog ili društvenog okruženja u kojem su odrasli.

U odnosu na termine "kulturološki hrišćanin" ili "sekularni hrišćanin", suprotni izrazi su "biblijski hrišćanin",[4] "aktivni hrišćanin"[5] ili "verujući hrišćanin".[6]

Izraz "kulturološki hrišćanin" može se dalje klasifikovati prema hrišćanskoj denominaciji, npr. "kulturološki pravoslavni hrišćanin", "kulturološki katolički hrišćanin", "kulturološki anglikanski hrišćanin" i tako dalje.[7][8][9]

Rano moderno doba uredi

Deisti iz 18. i početka 19. veka, poput francuskog lidera Napoleona i raznih očeva osnivača Sjedinjenih Američkih Država, smatraju se delom hrišćanske kulture, uprkos njihovoj sumnji u božansku prirodu Isusa.[10][11][12][13][14]

Moderna Evropa uredi

U 21. veku, otvoreni britanski ateista, humanista i biolog, Ričard Dokins, u nekoliko intervjua naziva sebe "kulturološkim hrišćaninom" i "kulturološkim anglikanskim hrišćaninom".[15][16][17][18]

Francuska uredi

Predsednik Francuske, Emanuel Makron, identifikovao se kao kulturološki hrišćanin tako što je za sebe izjavio da je katolički hrišćanski agnostik.[19][20]

Nemačka uredi

Nemački kancelar, Olaf Šolc, identifikovao se kao kulturološki hrišćanin, tako što je izjavio da ima sekularne stavove, ali da ceni hrišćansku kulturu.[21]

Hrvatska uredi

Predsednik Hrvatske, Zoran Milanović, identifikovao se kao kulturološki hrišćanin, tako što je izjavio da je ateista, ali da neguje hrišćanske običaje.[22][23]

Belorusija uredi

Predsednik Belorusije, Aleksandar Lukašenko, identifikovao se kao kulturološki pravoslavni hrišćanin tako što je za sebe izjavio da je pravoslavni hrišćanski ateista.[24]


Izvori uredi

  1. „Dawkins: I'm a cultural Christian”. BBC News. 10. 12. 2007. Pristupljeno 01. 03. 2008. 
  2. „Q&A with Richard Dawkins: ‘I guess I’m a cultural Christian’”. Charleston City Paper. 04. 03. 2013.. Arhivirano iz originala na datum 07. 03. 2013. Pristupljeno 04. 03. 2013. 
  3. James D. Mallory, Stanley C. Baldwin, The kink and I: a psychiatrist's guide to untwisted living, 1973, p. 64
  4. Patrick Morley, The Man in the Mirror: Solving the 24 Problems Men Face (1997), Biblical Christian or Cultural Christian?
  5. Richard W. Rousseau, Christianity and Judaism: the deepening dialogue (1983), p. 112
  6. Postmodern theology: Christian faith in a pluralist world, Harper & Row, 1989 [1]. Joseph C. Aldrich, Life-style evangelism: crossing traditional boundaries to reach the unbelieving world , 1983 [2]
  7. Rautio, Pekka (15 August 2017). „Lutheranism has provided the foundations of the Nordic welfare state” (en). University of Helsinki. Pristupljeno 27 July 2020. 
  8. Rachel Zoll, What would 'cultural Catholic' Sotomayor mean for Supreme Court?, Associated Press, 6/3/2009
  9. Stoyan Zaimov (4 March 2013). „Richard Dawkins: I Guess I'm a Cultural Christian”. The Christian Post. Pristupljeno 2013-03-05. 
  10. Jayne, Allen (2000), Jefferson's Declaration of Independence: Origins, Philosophy and Theology  traces TJ's sources and emphasizes his incorporation of Deist theology into the Declaration.
  11. Franklin 1958: str. 52
  12. Olson, Roger (19. 10. 2009.). The Mosaic of Christian Belief: Twenty Centuries of Unity and Diversity. InterVarsity Press. »Other Deists and natural religionists who considered themselves Christians in some sense of the word included Thomas Jefferson and Benjamin Franklin.« 
  13. Boller, Paul F (1996), Not so!: popular myths about America from Columbus to Clinton, pp. 31 
  14. Boller, Paul F (1963), George Washington & religion, Google Books, pp. 16, pristupljeno 05. 03. 2011, »...the father of his country... died as he had lived, in dignity and peace; but he left behind him not one word to warrant the belief that he was other than a sincere deist« 
  15. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu autogenerated20072
  16. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu charlestoncitypaper12
  17. „Richard Dawkins: I Guess I'm a Cultural Christian”. Christian Post. 04. 03. 2013.. Pristupljeno 05. 03. 2013. 
  18. Richard Dawkins calls himself a Cultural Christian!. YouTube. Pristupljeno 2009-04-07.
  19. „France's new president is a 'zombie Catholic'”. Catholic News Agency. 
  20. „Meeting with Pope puts Macron's religious views in spotlight”. The Local. 25 June 2018. 
  21. „Scholz: Christliche Prägung unserer Kultur wertschätzen”. Arhivirano iz originala na datum 20 September 2021. Pristupljeno 26 September 2021. 
  22. https://www.jutarnji.hr/vijesti/milanovic-krsten-sam-i-ozenjen-u-crkvi-ali-vjernik-nisam.-kao-i-svaki-covjek-tragam-za-smislom-2051835
  23. https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/milanovic-ima-sve-sakramente-a-tvrdi-da-je-ateist-20130210
  24. „Belarus president visits Vatican”. BBC News. 27 April 2009. Pristupljeno 2010-06-26. 

Literatura uredi

  • Olson, Roger (19. 10. 2009.). The Mosaic of Christian Belief: Twenty Centuries of Unity and Diversity. InterVarsity Press. »Other Deists and natural religionists who considered themselves Christians in some sense of the word included Thomas Jefferson and Benjamin Franklin.« 
  • Franklin, Benjamin (1958) [1771]. Autobiography and other writings. Cambridge: Riverside. str. 52.