Kužni pil u Osijeku

Kužni pil ili zavjetni spomenik Presvetog Trojstva kameni je kip na Trgu sv. Trojstva u osječkoj Tvrđi.

Nastanak

Kip je podignut 1729-1730. u spomen na zavjet protiv kuge, koja je u 18. stoljeću često pogađala Slavoniju. Izradu kipa financirala je barunica Marija Ana Petraš, udovica husarskog generala, podmaršala Maksimilijana Petraša, koji je bio zapovjednik osječke Tvrđe.

Autorstvo

Kip je izrađen u baroknom stilu, po uzoru na brojne slične koji su postojali u gradovima Austrijske monarhije. Nije poznat njegov autor, ali se pripisuje mariborskom kiparu Josephu Geruppu, koji se u vrijeme nastanka kipa doselio u Osijek.

Izgled spomenika

Spomenik se sastoji od visokog postolja s gigantskim volutama, na kojemu je pet skulptura svetaca zaštitnika od kuge: sv. Sebastijan, sv. Rok, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaver i sv. Rozalija. Na postolju se uzdiže visoki stup na kojemu je skulpturalna grupa Presveto Trojstvo, koja prikazuje lik Boga Oca, Krista te Duha svetoga u liku golubice.

Obnove

Spomenik je obnovljen 1784. godine dodavanjem vanjskog podnožja na kojemu su na vlastitim postoljima kipovi sv. Josipa, sv. Marije od bezgrešnog začeća, sv. Katarine i sv. Ivana Nepomuka. ti su kipovi, prema predaji, krasili nekadašnja gradska vrata u Osijeku: Valpovačku i Novogradsku kapiju.

Kronogrami

Na spomeniku je uklesano pet latinskih natpisa, koji imaju kronograme. Na njima se čitaju godine izgradnje te obnove spomenika: 1729, 1730, 1829. i 1867. godina. Budući da je skulptura klesana od kamena pješčenjaka koji je podložan propadanju, bilo ga je nužno često obnavljati.

Literatura

• Kamilo Firinger, "Osječki kužni kip", Zbornik slavonskih muzeja I, Podružnica Društva muzealaca Hrvatske u Osijeku, Osijek, 1969.
• Blažo Misita Katušić, "Kratak pregled arhitekture Osijeka kroz tri stoljeća", Osječki zbornik br. 5, 1956.