Ktezije (grč. Κτησίας) je bio grčki liječnik i povjesničar iz 5. vijek pne. koji se rodio u Kindu u pokrajini Kariji[1]. Radio je kao liječnik u službi perzijskog vladara Artakserksa II., kojeg je pratio tokom njegovog pohoda protiv pobunjenog brata Kira Mlađeg. Ktezije je pisao o Perzijskoj Monarhiji i Asiriji u svome djelu „Persica“ koje se sastoji od 23 knjige. Također, napisao je i djelo „Indica“ o drevnoj Indiji, za koje se pretpostavlja kako se temelji na perzijskim kraljevskim arhivima. Budući da je živio na perzijskom kraljevskom dvoru, njegova djela predstavljaju najobjektivniji osvrt na povijest drevne Perzije, i stoga su često kontradiktorna sa Herodotovom zbirkom „Povijesti“.

Persica

uredi

Prvih šest knjiga govore o povijesti Asirije i Babilonije do stvaranja Ahemenidske Perzijske Monarhije, dok se ostalih 17 knjiga nadovezuju na perzijsku povijest do 398. pne. Danas postoji samo skraćena verzija njegovih djela koje su prepisivali Focije I., Atenej, Plutarh, te posebno Diodor sa Sicilije čija se druga knjiga gotovo potpuno temelji na Ktezijevim djelima. Persica je izazvala brojne polemike u antičko i moderno doba, budući kako je često proturječila (pristranim) grčkim izvorima. Drevni povjesničari cijenili su opširnost djela i često su ga koristili da diskreditiraju Herodota, no istovremeno su tvrdili kako se njegovi radovi o asirskom dobu ne temelje na zapisima na klinastom pismu. Asirski satiričar Lukijan iz 2. vijeka kritizirao je pak i Herodota i Ktezija[2].

Indica

uredi

Ktezijeva djela o Indiji temelje se na perzijskoj perspektivi, pa „Indica“ opisuje psetolike i jednonoge ljude, grifone, jednoroge, te brojna druga mitološka bića[3]. Od ovog djela također su sačuvani samo fragmenti, odnosno skraćeni prijepisi kasnijih autora.

Izvori

uredi
  1. Ktezije (enciklopedija Britannica)
  2. Lukijan: „Istinita priča“, II. 31.
  3. Chris Lavers: The Natural History of Unicorns, New York, Morrow, 2009., str. 5.

Vanjske veze

uredi