Krestonija

Krestonija (ili Krestonika, Šablon:Jezik+grc) je bila drevna oblast sjeverno od Migodnije u drevnoj Makedonija. Rijeka Ehidor, koja je prolazila kroz Migdoniju i ulijevala se u Termejski zaljev, imala je izvor u Krestoniji. Nju su djelomično nastanjivali drevni Pelazgi^[1], koji su govorili drukčijim jezikom od (Tračana i Pajonaca), odnosno, kasnije, Grka.

Glavni gradovi Krestonije su bili Kreston i "Gallicum" (rimsko ime). Oblast su, zajedno s Migdonijom, držali Pajonci, a kasnije Tračani. U trenutku kada je perzijski car Kserkso I napao Grčku, Krestonijom je vladao nezavisni trački knez.^[2] Do početka peloponeskog rata, Krestoniju je anektirala Makedonija.^[3]

Teritorija Krestonije se danas nalazi u suvremenim grčkim prefekturama Kilkis i sjevernom Solunu.

Izvori uredi

↑ Herodot, Historija, I. 57. (grc) (en).
↑ Herodot, Historija, VIII. 116. (grc) (en).
↑ Tukidid, Povijest Peloponeskih ratova, II. 99. (grc) (en).

Izvori uredi

Hazlitt, William, The Classical Gazetteer, 1851, s. 124: Crestonia (en)
Smith, William, LL. D., Ed., Dictionary of Greek and Roman Geography, Walton and Maberly, London, 1854: Crestonia (en)

[1] Herodot, Historija, I. 57. (grc) (en).

[2] Herodot, Historija, VIII. 116. (grc) (en).

[3] Tukidid, Povijest Peloponeskih ratova, II. 99. (grc) (en).

[1]

[2]

[3]