Kraljevina Ugarska (1000–1526)

Za ostala značenja, vidite članak Kraljevina Ugarska.

Kraljevina Ugarska latinski: Regnum Hungariae mađarski: Magyar Királyság Personalna unija zajedno sa Kraljevinom Hrvatskom ←   1000. – 1526.   → Zastava Grb Lokacija Kraljevine Ugarske Kraljevina Ugarska u 14. stoljeću Glavni grad Ostrogon (1000–1256) Stolni Biograd Buda (1256–1526) Jezik/ci Latinski (administrativni), mađarski, hrvatski, njemački, druga slavenska narječja, kumanski. Vlada Feudalna monarhija Kraljevi  • 997. – 1038. Ištvan I. (prvi)  • 1290. – 1301. Andraš III.  • 1386. – 1437. Sigismund I.  • 1516. – 1526. Ludovik II. (zadnji) Legislatura Országgyűlés Historija Srednji vijek  • Početak dinastije Árpád 1000.  • Osvajanja Kalmana I. 1096 - 1105  • Smrt Andraša III. i kraj Arpadovića 1301.  • Borba europskih dinastija za mađarsku krunu 1301 - 1526  • Mohačka bitka 1526.

Kraljevina Ugarska je bila monarhija u srednjoj Europi koja je postojala pet stoljeća. Ugarska kneževina je nastala kao kršćansko kraljevstvo nakon krunidbe prvog kralja Stjepana I. u Esztergomu oko 1000. godine. Dinastija njegove obitelji (dinastija Árpád) vodila je monarhiju 300 godina. U 12. stoljeću je kraljevstvo postalo europska srednja sila unutar zapadnog geopolitičkog sustava. Nakon pada Luxemburške dinastije i sa usponom Habsburga, Ugarska kruna je postala plijen inih sila i počela propadati. Nestala je u Mohačkoj bitci (29. august 1526) kada je Osmansko carstvo osvojilo Panoniju. Tada je se mađarsko plemstvo povuklo prema sjevernoj Ugarskoj i stvorilo kratkotrajnu državu (Ivan Zapolja). Stoga nasledstvo Ugarske krune će preuzeti Habsburzi i stvoriti novu Mađarsku. Pak će cijela Panonija jedno vrijeme biti pod turskoj vlasti, sve do pohoda princa Eugena u godinama 1684-1718 (v. Veliki turski rat).

Kraljevi Ugarske

Kraljevina Ugarska je imala oko 33 kralja, većinom iz dinastije Árpád, u sljedećem redoslijedu:

• Ištvan I. (Árpád) (997–1000; 1000–1038)
• Pietro Orseolo / Šamuel Aba (1038–1046)
• Andraš I (Árpád) (1046–1060)
• Béla I. (Árpád) (1060–1063)
• Šalamon I. (Árpád) (1063–1074)
• Geza I. (Árpád) (1074–1077)
• Laslo I. (Árpád) (1077–1095)
• Kalman I. (Árpád) (1095–1116)
• Ištvan II. (Árpád) (1116–1131)
• Bela II. (Árpád) (1131–1141)
• Geza II. (Árpád) (1141–1162)
• Ištvan III. (Árpád) (1162–1172) / Laslo II. (Árpád) (1162–1163)
• Ištvan IV. (Árpád) (1163–1165)
• Bela III. (Árpád) (1172–1196)
• Imre I. (Árpád) (1196–1204)
• Laslo III. (Árpád) (1204–1205)
• Andraš II. (Árpád) (1205–1235)
• Bela IV. (Árpád) (1235–1270)
• Ištvan V. (Árpád) (1270–1272)
• Laslo IV. (Árpád) (1272–1290)
• Andraš III. (Árpád) (1290–1301)
• Vaclav III. (Přemyslovci) (1301–1305)
• Otto III. (Wittelsbach) (1305–1307)
• Charles Robert I. (Anjou-Sicile) (1308–1342)
• Louis I. (Anjou-Sicile) (1342–1382)
• Marie I. (Anjou-Sicile) (1382–1385)
• Charles II. (Anjou-Sicile) (1385–1386)
• Sigismund I. zajedno sa Marijom (Luxemburg) (1386–1437)
• Albrecht II. (Habsburg) (1437–1439)
• Ladislaus V. (Habsburg) (1440–1457)
• Władysław I. (Jogailaičiai) (1440–1444)
• Matjaš Hunjadi (Hunyadi) (1458–1490)
• Vladislav II. (Jogailaičiai) (1490–1516)
• Lajoš II. (Jogailaičiai) (1516–1526)

Bibliografija

Primarni izvori

• Simon de Kéza, Gesta Hunnorum et Hungarorum, 1282–1285.
• Kálti Márk et al., Chronicon Pictum, 1358–1373.

Sekundarni

• Engel, Pál. The Realm of St Stephen: A History of Medieval Hungary, 895–1526. (2001).
• Kings and Saints – The Age of the Árpáds. Budapest, Székesfehérvár: Institute of Hungarian Research. 2022. ISBN 978-615-6117-65-6. 
• Kontler, Laszlo. A History of Hungary (2006)
• Molnár, Miklós, and Anna Magyar. A Concise History of Hungary (2001)
• Šišić, Ferdo (1944). Poviest Hrvata za kraljeva iz doma Arpadovića, 1102-1301. 1. Zagreb: HAZU. 
• Klaić, Vjekoslav (1980). Povijest Hrvata. 1. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. 

Kraljevina Ugarska (1000–1526) na Wikimedijinoj ostavi