Krofna
Krofna ili krafna je slatki kolač od dizanog tijesta.
Prži se na vreloj masti i ulju s obje strane. Okruglog je oblika sa ili bez udubljenja (rupe) u sredini. Puni se nadjevom od pekmeza, marmelade ili se stavlja žličica marmelade na samu krofnu. Ukrašava se šećerom u prahu. To je najčešći oblik krofne.
Krofna je tradicionalni pokladni kolač u pojedinim evropskim zemljama, a npr. u Slavoniji i Baranji priprema se i za vrijeme svinjokolje.
Taj je kolač u svijetu poznat pod različitim nazivima i varijantama. Postoje varijacije punjenja krofne s kremom od vanilije, raznim vrstama voćnih džemova i marmelada do ukrašavanja čokoladnim preljevima tamne i svijetle čokolade ili ukrasnim mrvicama u boji.
Nazivi u jugoslavenskim krajevima uredi
U hrvatskom jeziku koristi se naziv pokladnica i u većini literature o kolačima. U Slavoniji, Baranji, Srbiji i Bosni uobičajeni naziv je krofna. U Zagorju i Međimurju koristi se naziv krafna. Naziv pokladnica nastao je prema pokladama, starom običaju maskiranja. U narodu su se zadržali prilagođeni njemački nazivi krafna ili krofna. Sam kolač je ostavština Austro-Ugarske. Ponegdje se koristi i oblik krafen ili krofn.
Krofne u drugim zemljama uredi
- Austrija – Krapfen. U Austriji je krofna punjena nadjevom od vanilije ili marmeladom od kajsija.
- Bosna i Hercegovina – krofna.
- Talijani imaju par naziva: ciambelle, bomboloni, krafen i zeppoli.
- Norveška – smultring; Norvežani su veliki potrošači krofni; pojedu od 4-6 milijuna krofni godišnje.
- Njemačka – Nijemci upotrebljavaju par naziva za isti kolač. Na sjeveru se zove Breliner, a Krapfen na jugu, ujedno je i poznati kolač poklada.
- Poljska – pączek je poljski naziv za krofnu. Preljeva se glazurom od šećera.
- Sjedinjene Američke Države – doughnut ili donut je američki naziv; ove krofne su jako zasitne zbog teškog preljeva od čokolade.
- Srbija – krofna, najviše poznata u Vojvodini.
- Švedska – munk, što u doslovnom prijevodu znači "fratar". Šveđane je asocirala rupa u krofni i sam oblik krofne na frizuru fratra (iz 18 stoljeća) u sredini obrijane glave, a sa strana ostavljene kose, pa je kolač dobio ime "fratar". Munk je kod Šveđana bez punjenja, s voćnim nadjevom ili nadjevom od vanilije i uvaljan u šećer.
