Kraške spilje Aggteleka i Slovačkog krša

Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša je naziv za UNESCO-vu svjetsku baštinu koja se sastoji od sustava špilja koji se proteže kroz Mađarsku i Slovačku. Ove krške špilje su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Europi jer su nastale zbog rijetke kombinacije klimatskih učinaka tropske klime i pomicanja glečera, te omogućavaju pregled geološke povijesti zemlje u posljednjih deset milijuna godina. Sustav čini 712 špilja na području od sedam dijelova: Aggtelek, Brda Szendrő-Rudabánya i Esztramos u Mađarskoj, te Špilja Dobšinská, Koniar plato, Plešivec plato, i okolica mjesta Silica i Jasov u Slovačkoj.

Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša
Svjetska baštinaUNESCO
 Mađarska
 Slovačka


Aggtelek na mapi Slovačke
Aggtelek
Aggtelek
Lokacija špilje Aggteleka u Slovačkoj
Registriran:1995. (19. zasjedanje) prošireno 2000.
Vrsta:Prirodno dobro
Mjerilo:viii
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Stalaktit u špilji Baradla
Naslage aragonita u Ohtinskoj špilji
Ledena jama Dobšinske špilje
Ime Država Mjesto Godina uvrštenja Opis
Špiljski sustav Baradla - Domica Mađarska
Slovačka
AggtelekJósvafő
Kečovo
1995. Najveća špilja stalaktita na svijetu duga 28 km, od kojih je 8 km u Slovačkoj, ispod planine Domica, a ostatak u Mađarskoj. Prvi zapis o ovim špiljama potječe iz 1549. godine, a od 1920-ih služi kao turistička atrakcija. U njoj su pronađeni tragovi ljudskog obitovanja iz oko 5000. pr. Kr. i važno je arheološko nalazište Bukovske kulture.
Béke-špilja Mađarska Aggtelek – Jósvafő 1995.
Kossuth-špilja Mađarska Jósvafő 1995.
Meteor-špilja Mađarska Bódvaszilas 1995.
Rákóczi 1. špilja Mađarska Bódvarákó 1995.
Rákóczi 2. špilja Mađarska Bódvarákó 1995.
Rejtek-zsomboly Mađarska Szögliget 1995.
Szabadság-špilja Mađarska Égerszög 1995.
Vass Imre-špilja Mađarska Jósvafő 1995.
Vecsem-bükki-zsomboly Mađarska Bódvaszilas 1995.
Diviačia priepasť Slovačka Plešivec 1995.
Drienovská špilja Slovačka Drienovec 1995.
Gombašečka špiljaSilická ľadnica Slovačka Slavec 1995 Otkrivena 1951. godine, njenih 1.525 metara je otovreno za javnost. Špilja je zbog konstantne temperature od 9 °C služila kao sanatorij za oboljele od astme. Zbog iznimnih špiljskih dekoracija na slovačkom je zovu i "Bajkovita špilja".
Hrušovská špilja Slovačka Hrušov (okres Rožňava) 1995.
Jasovska špilja Slovačka Jasov 1995. Najstarija špilja koja je otvorena za javnost, već 1846. godine. Danas je trećina od njene duljine od 2.148 metara otvoreno za javnost. U njoj su pronađeni arheološki ostaci iz paleolitika, neolitika i halštatske kulture.
Krásnohorská špilja Slovačka Krásnohorská Dlhá Lúka 1995. Otkrivena 1964. nakon što je presušio njen potok, duga je 1.356 metara i ima najdulji stalaktit na svijetu, dug 33 m. 450 metara je otvoreno za javnost i ima tračnice za turistički vlak.
Ochtinská aragonitska špilja Slovačka Ochtiná 1995. Otrkivena je 1954. a otvorena za javnost 1972. godine. Iako je duga samo 300 m, poznata je po svojim naslagama rijetkog minerala aragonita, kao jedna od tri u svijetu. Zovu je i "Dvoranom mliječnog puta" jer aragonitske naslage sjaju poput zvijezda u sazviježđu.
Obrovská priepasť Slovačka Jablonov nad Turňou 1995.
Jaskyňa Skalistý potokKunia priepasť Slovačka Háj (okres Košice-okolie) 1995.
Snežná diera Slovačka Bôrka 1995.
Zvonivá jama Slovačka Plešivec 1995.
Dobšinská ľadová špilja Slovačka Spišská Nová Ves 2000. Otkrivena je 1870. i njen ulaz, na visini od 970 m, je bio poznat kao "Studena rupa" koji je ubrzo postao turistička atrakcija. God. 1887. postala je prva špilja koja je osvjetljena električnom energijom. Od njenih 8.874 m², koji su danas poznati, 7.171 m² je prekriveno ledom (oko 125.000 m³).

Povezano uredi

Najslavnije krške tvorevine na svijetu:

Vanjske veze uredi