Kostelj
Kostelj (lat. Squalus acanthias) je vrsta morskog psa iz porodice squalidae. U Hrvatskoj ga još nazivaju azja, košćak, kucin, kučak, pas kostelj, pas kostić, pas košćenjak, pena.
| Kostelj | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Chondnichthyes |
| Podrazred: | Elasmobranchii |
| Nadred: | Selachimorpha |
| Red: | Squaliformes |
| Porodica: | Squalidae |
| Rod: | Squalus |
| Vrsta: | S. acanthias |
| Dvojni naziv | |
| Squalus acanthias (Linnaeus, 1758.) | |
| |
| Životni prostor kostelja | |
Rasprostranjenost uredi
Kostelj obitava u mnogim svjetskim morima i oceanima. U Atlantiku ga se može naći na zapadnoj strani uz obale Sjeverne i Južne Amerike od Argentine do Grenlanda, te na istoku Atlantskih obala od Južne Afrike do Islanda te dalje prema sjeveru do ruskog grada Murmanska. Njegovo obitavalište su i Sredozemno i Crno more. U Tihom oceanu obitava od Beringova mora na zapadu do Novog Zelanda te istočno do južnih obala Čilea[1].
U Jadranu ga se može naći na svim dijelovima a gušće je naseljen u sjevernom i srednjem dijelu Jadrana. Najčešće obitava na samom dnu. Jedna je od 29 vrsti morskih pasa koje obitavaju u Jadranu. Zalazi do 500 metara dubine.
Opis uredi
Oblik tijela kostelja karakterističan je za oblik tijela ostalih morskih pasa. Tijelo je duguljasto, vitko i u obliku vretena. Peraje su skladno raspoređene a veličinom se posebno ističu prsne peraje. Repna peraja je asimetrična a gornji dio je znatno veći od donjeg. Glava mu je spljoštena, na vrhu zaobljena. Na donjoj strani glave nalaze se usta u obliku polumjeseca. Ima tri reda zuba, dugih, šiljastih i nazubljenih,karakterističnih za morske pse.
Boja tijela kostelja je tamnosiva do svijetlosiva, mjestimice s bijelim pjegama, a u donjem dijelu tijela boja prelazi u bjelkastu. U Jadranu raste do najviše 120 cm u duljinu, a najveći teže do 7 kg. Prosječni kostelji teže oko 2 kg. U nekim drugim toplijim i ribom bogatijim morima kostelji rastu do 160 cm i preko 9 kg.
Kostelj se ne smatra opasnom vrstom morskih pasa ali na početku leđnih peraja ima bodlje čiji je ubod bolan. Ponekad može slučajno ugristi.
Ishrana uredi
Kostelji su grabežljivci i proždrljivci. Hrane se sitnom ribom (uključujući i druge manje morske pse) i beskralježnjacima koji obitavaju na dnu te jeguljama, lignjama i hobotnicama[2].
Razmnožavanje uredi
Mužjaci postaju spolno zreli kad narastu između 80 to 100 cm a tad su obično stari oko 11 godina. Ženke spolnu zrelost dostižu kasnije, između 18 i 21 godine života za koje vrijeme izrastu između 100 i 120cm [3].
Parenje kostelja se odvija u zimskim mjesecima. Mužjak u grlo jajovoda ženke ubrizga spermu. Oplođenja jaja se izvaljuju u majčinoj utrobi a nakon 18-24 mjeseca trudnoće ženka koti od 1 do 20 živih mladih[4], u prosjeku 6 do 7 dužine 20 do 30 cm.
Gospodarska vrijednost uredi
Meso kostelja je jestivo, bijelo i osrednjeg okusa. Najviše se izlovljava specijaliziranim parangalima te kočom, mrežama potegačama i stajačicama.
Izvori uredi
- ↑ Kostelj
- ↑ Spiny dogfish (eng.)
- ↑ „Squalus acanthias (eng.)”. Arhivirano iz originala na datum 2009-09-16. Pristupljeno 2009-09-18.
- ↑ Spiny dogfish (eng.)
Linkovi uredi
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Kostelj |
 | Wikivrste imaju podatke o: Kostelj |
Eksterni linkovi uredi
- Morski psi u Jadranu Arhivirano 2010-04-03 na Wayback Machine-u