Korčula
Korčula (italijanski Curzola, latinski Corcyra Nigra, grčki Korkyra Melaina, staroslavenski: Krkar) je otok u Jadranskom moru, koji pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj. Otok ima površinu 279 km² — dug je 46,8 km i u prosjeku širok 7,8 km — nalazi se južno od dalmatinske obale. S 16.138 stanovnika (podaci iz 2001.) predstavlja drugi najnastanjeniji jadranski otok, iza Krka. Oko 97% stanovništva su Hrvati.
Naseljena mjesta
urediBabina, Blato, Brna, Čara, Grščica, Kneže, Korčula, Lumbarda, Prigradica, Prižba, Pupnat, Račišće, Smokvica, Vela Luka, Zavalatica i Žrnovo.
Geografija
urediObale
urediObale Korčule su duge oko 182 km, dobro razvedene, s mnogim zaljevima i uvalama. Sjeverna obala je niska i pristupačna, s nekoliko prirodnih luka, sidrišta i malih zaljeva. Obala se blago spušta u more do 60 m dubine, zaštićena je od južnih i istočnih vjetrova, a zapadni dio je mjestimično izložen buri.
Južna obala je razvedenija od sjeverne, ali znatno strmija i teško pristupačna, sa stijenama visokim do 30 m. Najveće prirodne luke su Zalovatica i Brna, a ima i veći broj sidrišta, mada nedovoljno sigurnih, i kratkih zaljeva. Izložena je južnom vjetru, ali zaštićena od bure.
Na zapadu duboko u kopno se uvlači zaljev Vela Luka (6 nm), zaštićen od vjetra, s muljevitim dnom pogodnim za sidrenje, a na istoku ima više manjih zaljeva.
Korčulu prate nekoliko manjih otoka, naročito na istoku i jugozapadu.
Reljef
urediKorčula je sagrađena od vapnenca, dolomita i lapora. Glavno bilo okružuje otok sa sjevera i juga i spaja se u oblasti Klupca (568 m), najviše točke na otoku. Bila su ispresijecana kratkim poprečnim dolinama blagih strana. Ostali dio Korčule ispunjen je krševitim udolinama, međusobno razdvojenim manjim krševitim uzvišenjima.
Slavni ljudi
uredi- Petar Kanavelović, hrvatski pjesnik
- Petar Franasović, hrvatski svećenik, književnik i narodni preporoditelj
- Savka Dabčević-Kučar, poznata hrvatska političarka i ekonomistica