Kongres na Korintskoj prevlaci

Kongres na Korintskoj prevlaci je skup na kome su se godine 481. pne., za vrijeme grčko-perzijskih ratova okupili predstavnici starogrčkih polisa kako bi dogovorili zajedničku politiku u odnosu na predstojeću invaziju Grčke od strane perzijskog cara Kserksa.

Skup je održan pod predsjedanjem Sparte a neposredni povod je bio rat između Atene i Egine, koju su Atenjani optužili da šuruju s Perzijancima. Taj je spor na kongresu riješen postizanjem mirovnog ugovora između ta dva polisa.

Jedinstvo u odnosu na Perzijance je bilo daleko teže postići. Sparta je tako inzistirala da Atena svoje vojne snage stavi pod komandu spartanskog kralja Leonide, što su Atenjani odbili učiniti. Na kongres je, pak, došao i Gelon, tiranin Sirakuze, poznat po svom vojnom umijeću, te je zahtijevao da se njemu preda vrhovna komanda nad svim grčkim snagama. Ovaj put su i Atena i Sparta odbile taj zahtjev. Na kraju je Gelon morao napustiti skup, kada je čuo da Kartažani planiraju iskoristiti zauzetost Grka s Perzijancima, te napasti grčke kolonije na Siciliji. Na kraju je atenski državnik Temistoklo uspio postići kompromis sa Spartom prema kome je atenska flota trebala doći pod komandu spartanskog admirala.

Temistoklova odluka je tako uspjela stvoriti savez dva najjača grčka polisa, a koji se sljedeće godine mogao oduprijeti perzijskog najezdi. S druge strane je veliki broj polisa i grčkih država bio duboko impresioniran velikim brojem vojnika i brodova koje je Kserkso u vrijeme kongresa gomilao u Sardu, s druge strane Egejskog mora, a neke od njih je Kserkso uspio i potkupiti. Tako su Teba i Tesalija odlučili da se neće opirati Perzijancima, a Kreta se proglasila neutralnom.