Konferencija o svjetskom stanovništu, Beograd

Druga konferencija o svjetskom stanovništu održana je u Beogradu od 30. augusta do 10. septembra 1965. u organizaciji Ujedinjenih naroda i Međunarodne unije za naučno proučavanje stanovništva (International Union for the Scientific Study of Population, IUSSP).[1]

Konferencija o svjetskom stanovništu, Beograd
World Population Conference, Belgrade
Dom sindikata u Beogradu
Dom sindikata u Beogradu

Fokus ove međunarodne konferencije bio je na analizi fertiliteta kao segmenta važnog za politiku planiranja razvoja. Ova konferencija održana je u vrijeme kada su se stručne studije o populacijskim aspektima razvoja podudarale s pokretanjem populacijskih programa koje je subvencionirala Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID).[1]

HistorijaUredi

Tokom jedanaest godina koliko je prošlo od Prve konferencije o stanovništu održane u Rimu 1954., održano je nekoliko skupova posvećenih demografskim pitanjima, koje je organizirala Međunarodna unija za naučno proučavanje stanovništva, i nekoliko regionalnih konferencija pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda. Uz sve to ipak se osjetila potreba za novim globalnim skupom, da se sagleda sve što se desilo protekle dekade.[2]

Tih godina vodile su se rasprave o eksplozivnom rastu stanovništva i problemima zemalja u razvoju sa tim. Izražena je ideja da se konferencija održi u jednoj od takvih zemalja kako bi se sudionici iz prve ruke mogli upoznati sa stanjem. Izbor je pao na SFR Jugoslaviju koja je bila dovoljno dobra da ponudi solidne organizacijske uvjete, ali i sliku zemlje u razvoju.[2]

Tih godina međunarodne studije pokazivale su da stopa fertiliteta počinje padati kad zemlja dosegne određeni stupanj ekonomskog razvoja. Što zbog urbanizacije, što zbog školovanije populacije, ali i zbog većeg broja zaposlenih žena i kasnijeg stupanja u brak. Konstatirano je da se kontrola rađanja u najvećoj mjeri postiže abortusima, a tek u puno manjoj kontracepcijom.[2]

Dok se na Rimskoj konferenciji zbog pritiska katoličkih zemalja gotovo uopće nije raspravljalo o kontroli rađanja u Beogradu je upravo to zasjedanje privuklo najviše pažnje, radova i zahtjeva za sudjelovanje u raspravama. U Rimu je veliki naglasak stavljen na prikupljanje i koordinaciju rada sa demografskim statističkim podatcima, dok je u Beogradu naglasak stavljen na kritičnu važnost problema rasta stanovništva, i pritiska na resurse koji izaziva.[2]

Zbog tog je beogradska konferencija bila dvostuko posjećenija nego rimska, i to naročito iz zemalja u razvoju.[2]

Jedan od sudionika konferencije predložio je da moto konferencije umjesto stare biblijske Budite mudri, množite se i napučite zemlju bude Budite mudri, uravnotežite se i sačuvajte zemlju.[2]

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi