Otvori glavni meni
Condura croatica (replika)

Godine 1966. na ulazu u ninsku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju brodova, koji su 1974. izvađeni i preneseni u Zadar gdje je započela njihovo odslanjivanje, konzervacija i restauracija. Metodom radiokarbonske datacije pomoću ugljika C 14, datirano je da su brodovi plovili krajem XI. st. i početkom XII. st.. Pretpostavlja se da odgovaraju kondurama koje car Konstantin Porfirogenet spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Ovo je i jedan razlog zasto su pronađeni brodovi nazvani Condura Croatica.

Brodovi su dužine 7-8 metara, rađeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Nemaju kobilicu, već se na krmi i pramcu nalaze ojačanja u obliku krmene i pramčane statve. Umjesto kobilice na kondurama se nalaze dvije gredice koje teku paralelno s dnom broda, a spojene su izvana na rebra preko oplate. Funkcija ovih gredica može se pretpostaviti na temelju konstrukcije broda odn. njegove krme, koja je jako plitka i slična krmi grčkih brodova. Plitkoća krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlačenja kondura krmom na kopno kada nisu bile u uporabi. Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret u slučaju potrebe. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada se funkcija paralelnih gredica na dnu mijenja i one postaju stablilizatori broda.

Pronađene Condure Croatice danas se nalaze u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu.

1998. godine izrađene su i porinute orginalne replike obiju kondura od kojih se jedna nalazi u ninskoj luci a druga u Zadru (u vlasništvu Sveučilišta i Arheološkog muzeja).